TURIZAM

NOVI ŽIVOT LOŠINJA: Projekt koji je zaustavio bijeg mladih s otoka

Jedna od najvećih investicija na Jadranu dat će novi život destinaciji koja je još u prošlom stoljeću privlačila bogatu elitu na najsunčaniji otok sjevernog Jadrana.
 Boris Kovacev/Copix i arhiv Globusa








Gosti koji se u ovim proljetnim predsezonskim mjesecima odmaraju u hladovini stoljetnih borova ispred luksuznog hotela Bellevue u uvali Čikat u Malom Lošinju ne obaziru se previše na građevinske radnike koji punom parom dovršavaju radove na obližnjem hotelu Alhambra.

Zgrada koja je uz more podignuta još u doba Austro-Ugarske Monarhije uskoro će primiti goste kao najluksuzniji lošinjski hotel, za dlaku elitniji i od Bellevuea obnovljenoga prošle godine otkad se kiti s pet zvjezdica. U novu Alhambru njezin vlasnik Jadranka ulaže 21 milijun eura. Još 9,3 milijuna vrijedan je novi aqua park, kompleks bazena ukupne površine 2300 kvadrata koji se upravo dovršava u obližnjem kampu Čikat. Oko šest milijuna eura Jadranka je potrošila na uređenje plaže i šetnice uz more u uvali Čikat, a još toliko u Vilu Hortenziju, koja će do početka glavne sezone također zablistati punim sjajem kako bi svojim komforom zadovoljila goste koji samo za sebe žele vilu s nekoliko soba i apartmana uz kraljevsku poslugu.

Predsjednik Uprave “Jadranke” Sanjin Šolić nabraja investicije pa dolazi do zaključka kao su u samo zadnjih godinu dana uložili 50 milijuna eura čime se teško može podičiti i jedna druga turistička tvrtka u Hrvatskoj. Od 2008. do danas u obnovu svojih hotela, koji su s dvije i tri zvjezdice podignuti na razinu četiri i pet, ta je tvrtka investirala više od sto milijuna eura. A barem još toliko planiraju izdvojiti kako bi zaokružili ambiciozni investicijski ciklus i pa bi Lošinj trebao dobiti i novi aerodrom, golf terene, još barem jedan hotel... I tako postati jedna od najprestižnijih destinacija, ne samo na Jadranu nego na cijelom Mediteranu.

Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli, koji je na toj funkciji u svom rodnom gradu od 2005. godine, pamti kako je 1967. otvoren hotel Bellevue u kojem je njegov otac Stelio bio direktor. I tada je to bio luksuzan hotel s noćnim barom i kockarnicom u kojem su se okupljali gosti visokih platežnih mogućnosti, mahom Talijani koji su dolazili na jahtama. Time želi naglasiti kako Mali Lošinj nije od jučer VIP destinacija.

“Mi pratimo Strategiju hrvatskog turizma po kojoj se do 2020. godine treba podići kvaliteta usluga i broj gostiju te utrostručiti sadašnji turistički prihod koji godišnje iznosi 7,3 milijarde eura. Svjetska turistička organizacija nas je ove godina nagradila za održivi razvoj”, ističe Cappelli koji u potpunosti podržava stav predsjednika Uprave “Jadranke” Šolića da je za daljnji razvoj otoka nužan novi aerodrom. Mnogim gostima dubljega džepa ne da se satima putovati do Malog Lošinja trajektima, katamaranima ili zavojitim otočnim cestama koje vode preko Krka i Cresa. Za sadašnje zračno pristanište, koje radi od sredine 80-ih godina, dovoljno je reći da ga je vrijeme pregazilo. Zgrada mu je mala i trošna, a pista prekratka za prihvat velikih zrakoplova. Ipak, manji avioni slijeću na Lošinj, na aerodromu su prisutni policija i carina, a i “Jadranka” ga koristi za prijevoz svojih gostiju avionom King air za sedam putnika koji leti po cijeloj Europi.

Danas grad ima samo 4 posto vlasništva nad aerodromom čiji je većinski vlasnik Lošinjska plovidba s kojom je postignut dogovor o ulaganju vrijednom oko 30 milijuna eura koje će osigurati, a tko drugi nego “Jadranka”, moćna turistička tvrtka u čijem sastavu još od sredine prošloga stoljeća rade svi veći lošinjski hoteli koji ostvaruju nešto više od polovice ukupnog broja noćenja na otoku. Od početka prošle godine “Jadranka” je skoro u potpunosti u vlasništvu zagrebačke tvrtke Beta Ulaganja čije je vlasnik UK Promsvyaza društvo za upravljanje investicijskim fondovima iz Rusije.

HDZ-ovac Cappelli bijesan je na Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji oteže s rješavanjem prepreka skrivenih u činjenici da je dio zemljišta, na kojem bi se trebala graditi nova pista duga 1800 metara, u državnom vlasništvu. Iako je Vlada još prošle godine lošinjski aerodrom proglasila strateškim projektom, nikako da gradu prepusti svoje zemljište zbog zamršenih zakona.

Cappelli naglašava kako unatoč dizanja kategorije mnogih hotela na najvišu razinu, njegov grad ne odustaje ni od svojih vjernih gostiju koji sebi taj luksuz ne mogu priuštiti. I dalje ima dosta manjih hotela s tri zvjezdice kao i soba i apartmana u privatnom smještaju, ali i nekoliko kampova. Mali Lošinj godišnje ostvaruje oko 2,2 milijuna noćenja, a za značajnije povećanje je važno produžiti turističku sezonu na cijelu godinu. Uostalom turizam na Lošinju se krajem 19. stoljeća i počeo razvijati jer su gosti dolazili zimi kako bi uživali u ugodnoj klimi i raznovrsnoj mediteranskoj vegetaciji te udisali zrak – koji je i tada kao i danas bio iznimne čistoće – i tako liječili bolesti respiratornog sustava.

“Redovito mjerimo kvalitetu zraka, a nedavno je proradio 50 milijuna kuna vrijedan pročistač otpadnih voda koje se sada pročišćavaju prije ispuštanja u more. Svake godine stipendiramo više od 80 studenata koji se nakon završetka studija vraćaju na Lošinj i ovdje dobivaju posao. Gotovo da nemamo nezaposlenih s visokom stručnom spremom. Podržavamo privatne investicije jer one otvaraju nova radna mjesta. Prije obnove u hotelu Bellevue radilo je 80-ak ljudi, a danas 220”, ističe Cappelli. Cijela “Jadranka”, peta po veličini turistička tvrtka u Hrvatskoj, cijele godine zapošljava više od 600 ljudi, a u sezoni i 1200, pa radna snaga dolazi iz cijele Hrvatske. Njihovih šest hotela te vile i apartmani mogu primiti 3500 gostiju, a kampovi još 8000. Lani im je, otkriva Šolić, prihod bio 55 milijuna eura.

Osim aerodroma u planu je i gradnja marine s 200-tinjak vezove na lokaciji Velopin nedaleko od Čikata za koju “Jadranka” već ima lokacijsku dozvolu i s nestrpljenjem očekuje raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije za pomorsko dobro.

Tvrtka će također uz Primorsko-goransku županiju i Grad Mali Lošinj sufinancirati gradnju nove ceste između Malog i obližnjeg Velog Lošinja koja će imati i biciklističku stazu. Investicija je to u iznosu od 30 milijuna kuna. No ključni projekt za produženje sezone je gradnja golf terana na Mataldi na otoku Cresu. Vlasnik zemljišta površine 360 hektara je, govori Šolić, Crkva koja ga je pristala iznajmiti na sto godina.

Predviđena su dva igrališta sa 18 rupa po najvišim svjetskim standardima, s pratećim objektima poput hotela, restorana, vila, heliodroma, malog pristaništa...

“Trenutačno se izrađuje ekološka studija da bismo do ljeta imali svu stručnu podlogu i da se u jesen krene u izmjene županijskog prostornog plana. Vrijednost projekta je oko 150 milijuna eura. Vrhunski hoteli imaju smisla samo ako imamo i aerodrom i golf igralište. Ukupno imamo u planu investicije od 250 milijuna eura, ali važno je da se sve kockice slože kako bismo dugoročno svi na Lošinju imali koristi od kvalitetnog turizma”, zaključuje Šolić.

Dodaje kako je Županija prošle godine renovirala Lječilište Veli Lošinj, a “Jadranka” – čiji se hotel Punta nalazi u neposrednoj blizini – želi dodatno uložiti u tu ustanovu kako bi pružala usluge i njihovim gostima iz cijeloga svijeta s ciljem da otok postane značajno središte zdravstvenog turizma.

Za provođenje zdravstvenih programa u Jadrankinim hotelima zadužena je dr. Anamarija Margan Šulc, specijalistica interne medicine. Ona ističe kako Lošinj ima veliku borovu šumu i čist zrak s česticama morske soli. Gostima osmišljava programe plućne rahabilitacije koji su se pokazali veoma učinkovitima u liječenju astme i raznih opstruktivnih kroničnih bolesti pluća. Posebno je važno vježbanje s kineziolozima, ali i pravilna prehrana koju propisuju nutriconisti. Tako gost uživa u odmoru, ali svakodnevno nekoliko sati izdvaja za medicinske programe pod nadzorom stručnjaka. Najbrojniji su Skandinavci, ali ima i Nijemaca, Austrijanaca, Engleza...

“U izradi programa sudjelovalo je i Hrvatsko pulmološko društvo. Pacijentima ne propisujemo medikamente, nego primjenjujemo svoje originalne metode. Imamo i program za mršavljenje kao i antistres program, a gosti kod nas mogu napraviti i sitematski pregled. Planiramo uvesti i fizikalnu terapiju. Otprilike polovica pacijenata su djeca koja imaju problema s astmom ili bronhitisom. Nakon dva do tri tjedna tretmana kod mnogih se pacijenata primjećuju dramatična poboljšanja plućnih funkcija”, otkriva dr. Margan Šulc.

Dok pada kiša, u “Jadrankinim” hotelima gosti mogu uživati u wellnessu. Na raspolaganju su im bazeni s toplom vodom, jacuzziji, saune, masaže... Voditeljica wellness centra u hotelu Aurora Anamarija Pažin Morović ponosno pokazuje nagradu američkog časopisa Premier Traveler koji je njezin welless lani proglasio jednim od deset najboljih na svijetu. Specifičan je po masaži uljima s esencijama biljaka koje rastu na otoku, a nude i tretmane glinom s otoka Suska, masaže toplim maslinovim uljem kao i radionice na kojima gosti sami izrađuju kreme, balzame i parfeme od lokalnog bilja.

Na otoku koji je luksuzom i bogatom kulturnom ponudom odlučio parirati Dubrovniku kažu da ne se brinu za stare goste koji financijski ne mogu slijediti novu ponudu. Njih čekaju apartmani, kampovi i mali hoteli s dvije, tri zvjezdice .

Da se na Lošinju isplati ulagati u turizam, uvjeren je i Jack Van Der Meulen, Nizozemac koji ovih dana u Velom Lošinju otvara hotel i restoran Dolphin. U svojoj je zemlji 18 godina vodio restorane, no život i karijeru sada vidi isključivo na Lošinju na koji je prvi put došao 2012. godine. Uskoro kupuje 200 godina staru zgradu nekadašnje škole koja dvadesetak godina stoji zapuštena te u njoj uređuje luksuzne sobe i apartmane. Nakon godinu dana radovi se privode kraju, a stižu i prvi gosti iz Italije, Njemačke, Slovenije, Austrije...

Zaposlit će šestero ljudi, a planira raditi 10 mjeseci u godini.

“Obožavam opuštajući način života na otoku i ni malo mi ne nedostaje Nizozemska. Hrvatska je rastuće turističko tržište, no birokracija je jako komplicirana. Kad bi Lošinj dobio golf terene i aerodrom, mogli bismo tijekom cijele godine imati VIP goste”, tvrdi Jack Van Der Meulen.

Atrakcija je i brončani Apoksiomen, jedna od najočuvanijih antičkih skulptura na svijetu. Iz mora je izronjen 1999. godine, a krajem ove godine trebao bi dobiti stalno boravište u novom Muzeju Apoksiomena koji se uređuje na rivi u Malom Lošinju. Za to vrijeme kipu se dive u Londonu gdje je do srpnja izložen u British Museumu nakon čega ide na posudbu u Getty muzej u Los Angeles. Zamjenica gradonačelnika Ana Kučić ističe kako Grad Mali Lošinj i Ministarstvo kulture u uređenje muzeja ulažu 20 milijuna kuna. Apoksiomen će biti dodatni mamac gradu koji godišnje ima čak 250 raznih kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija što je zavidna brojka s obzirom na to da cijeli otok ima 8300 stanovnika, a zajedno s Cresom oko 14.000.

Dogradonačelnica tvrdi kako je kvalitetan turizam podigao ekonomiju otoka pa se mladi Lošinjani ne moraju brinuti za posao.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 07:17