Stjepan Adanić, umirovljeni general Hrvatske vojske, koji je na početku Domovinskog rata kao gradonačelnik Varaždina spriječio do zuba naoružane snage Jugoslavenske narodne armije da razore grad, 7. listopada 1991. bio je pozvan u Banske dvore, gdje mu je predsjednik Franjo Tuđman povjerio zadaću da pregovara s predstavnicima JNA o povlačenju iz Hrvatske. Na rastanku, nakon ručka, na kojem su bili i Ante Marković, tadašnji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (vlade SFRJ), Stipe Mesić, predsjednik Predsjedništva SFRJ, te Gojko Šušak, ministar obrane Republike Hrvatske, u zgradu na Markovu trgu udarile su dvije razorne rakete ispaljene iz dvaju neprijateljskih zrakoplova MiG-29. Bio je to pokušaj JNA i režima Slobodana Miloševića da ubiju Franju Tuđmana i njegove najbliže suradnike.
Stjepan Adanić prvi put iznosi pojedinosti tog dramatičnog događaja: kako su predsjednik Republike i sudionici sastanka preživjeli zločin kojim je Hrvatska trebala biti obezglavljena.
Nedavno je objavio knjigu “Razmjene ratnih zarobljenika 1991. godine, vrijeme hrabrosti i ponosa” u kojoj je opisao i te događaje.
Adanić je kao mlad čovjek imao zanimljiv i nadasve intrigantan put, posebno onaj ratni. Nakon diplome na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu magistrirao je na Pravnom fakultetu i na Fakultetu političkih znanosti, kratko radio kao profesor u Samoboru i Zagrebu, bio osnivač HDZ-a u Varaždinu i 1990., na veliko iznenađenje, postao gradonačelnik tog grada. Nakon predsjednikova poziva došao je u Zagreb, postao pomoćnik ministra obrane, pa šef vojnog kabineta Franje Tuđmana. Pregovarao je s generalom Andrijom Rašetom o odlasku JNA iz Zagreba, a kasnije i o razmjeni i spašavanju ratnih zarobljenika. Danas je Adanić predsjednik stranačkog odbora HDZ-a za obitelj i mladež, a raketiranje Banskih dvora, naravno, neće nikada zaboraviti. Dan poslije, 8. listopada 1991., na zasjedanju Sabora u ratnim uvjetima proglašena je neovisna Hrvatska, a istog dana su počeli i pregovori s JNA, koje je Stjepan Adanić vodio zajedno s generalom Imrom Agotićem.
Adanić i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman snimljeni na sastanku u Banskim dvorima 7. listopada 1991. godine
Za novi Globus visoki dužnosnik vladajuće stranke otkriva što najviše zabrinjava Milanovića 27 dana uoči izbora. Bili smo s one strane mađarske bodljikave žice te donosimo političku reportažu kako je konzervativni premijer potpuno očarao najzatvoreniju naciju EU.
Reporter Mario Pušić koji je tjednima, od Đevđelije do Bregane, putovao s izbjeglicama, prvi put iznosi cijelu priču o njihovu martiriju, a u ovotjednom Dossieru donosimo koliko još eksplozivnih naprava vreba ispod zemlje koje trebaju biti otklonjene do 2019. godine.
Saznajemo što sve Europska komisija očekuje od nove hrvatske Vlade, donosimo predizborno istraživanje u kojem otkrivamo kamo vodi Treći put, a Ivo Bićanić, stručnjak za teoriju rasta, nam govori zašto recept za ekonomski rast političari prepisuju s interneta.
Otkrivamo tko su ljudi koji su izbjeglicama donijeli internet u kukuruzište, te donosimo briefing s Mirom Čokić, predsjednicom Udruge za zaštitu i promicanje prava u starosti.
Donosimo priču o uspjehu Biobaze te intervju s Tomislavom Vuićem, predsjednikom Uprave Hrvatske poštanske banke.
Pišemo o Putinovom novom političkom bloku, te otkrivamo sprema li se giljotina za predsjednicu Dilmu Rousseff.
Saznajemo kako su brendovi ukrali feminizam, otkrivamo zašto predavanje o Bogu i GMO-u napeto sluša 200 ljudi s kriglom u ruci te pišemo o kulturi žrtve, vremenu u kojem sada živimo.
Otkrivam zašto neke filmove i serije nismo vidjeli u Jugoslaviji ali ni u Hrvatskoj, a u intervju Tomislav Zajec govori o novoj zbirci poezije. Saznajemo sve o prvom filmu o karizmatičnom pjevaču benda KUD Idijoti, a u ovotjednom fotorobotu otkrivamo sve o Nobelu za književnost.
DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD SRIJEDE:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....