Ovih je dana započela s probnim radom nova Plivina tvornica u Savskom Marofu, koja je jedna od važnijih investicija u domaću industriju od neovisnosti. O velikim ambicijama i razvoju najveće hrvatske farmaceutske kompanije za Globus govori njezin čelni čovjek Mihael Furjan.
Pri dovršetku ste velike investicije u Savskom Marofu, a ta nova tvornica posljednji je plod velikog investicijskog ciklusa koji Pliva provodi posljednjih pet godina. Je li Pliva danas bolja kompanija nego što je bila prije pet ili deset godina?
- U proteklih nekoliko godina uložili smo više od milijardu kuna u proizvodne pogone i opremu, što predstavlja i najveći investicijski ciklus u povijesti kompanije. Nema nikakve sumnje da je Pliva danas, kao članica Teva grupe, kvalitetnija i konkurentnija organizacija. Taj zaključak može se vrlo precizno argumentirati vrlo mjerljivim brojkama i rezultatima. Bilo da se radi o financijskim rezultatima, mjerama efikasnosti, količinskoj proizvodnji, zaposlenosti – u svakom od tih kriterija Pliva je danas značajno bolja nego što je bila prije pet godina.
Zapošljavate više ljudi? U javnosti se često mogu čuti upravo suprotne informacije...
- Posljednjih godina smo kontinuirano zapošljavali. Govorim o vrlo preciznim službenim podacima, koji su u konačnici vrlo lako provjerljivi, prema kojima Pliva ima gotovo 300 zaposlenih više. Kad se u obzir uzmu sve aktivnosti s vanjskim partnerima, danas zapošljavamo za trećinu više nego prije pet godina.
Otkud taj rast?
- To je izravna posljedica upravo investicija o kojima ste pitali. Dakle, to je logični slijed. Investicije povećavaju opseg i volumen poslovanja, a to onda otvara nova radna mjesta. Godine 2013. završili smo investiciju u dva nova pogona, novu tvornicu suhih oralnih oblika te proizvodni pogon za sterilne oblike. Sljedeće godine dodatno smo investirali u proširenje pogona injekcija, te uvođenje novih tehnologija za proizvodnju kompleksnijih oblika, značajno smo uložili i u nove laboratorijske kapacitete u istraživačkom centru. Godine 2015. nastavili smo s ulaganjima u istraživanje i razvoj, a ove godine dovršavamo i ulaganje u treći bitan segment našeg poslovanja, a to je proizvodnja aktivnih farmaceutskih supstanci (API), gdje smo pored svoje postojeće tvornice u Savskom Marofu izgradili novu koja bi nam trebala omogućiti da udvostručimo proizvodnju u pojedinim segmentima. Taj rast zaposlenosti i svi ostali pozitivni trendovi nisu nastali slučajno, nego su posljedica kontinuiranog i promišljenog koncepta razvoja u koji je, na kraju, uložen i značajan novac.
Kažete da ćete novom tvornicom znatno uvećati proizvodnju. Što će to značiti za financijske rezultate tvrtke?
- Sasvim je sigurno da će to postupno podići naše prihode, iako se možda pogrešno fokusirati samo na povećanje volumena. To nije prava mjera, ponajprije zato što kod aktivnih farmaceutskih supstanci – koje su najvredniji dio lijeka – količina nužno ne korespondira s vrijednošću proizvoda jer ponekad proizvodi s manjom količinom mogu donijeti više vrijednosti. Za nas je iznimno bitno da će nam nove tehnologije omogućiti da proizvodimo široku paletu proizvoda, uključujući i mnoge supstance koje dosad nismo radili. No, iz šireg aspekta, nova tvornica u Savskom Marofu iznimno je bitna jer je ona još jedan adut za jačanje vertikalno integrirane strukture Plive, koja je njezin specifikum i vrlo bitna kompetitivna prednost.
U čemu je ta prednost?
- Pa rekao bih da većina naših konkurenata u regiji, pa čak i u Europi, nema vlastitu proizvodnju API-ja. To je proizvodnja koja se najčešće selila u zemlje Dalekog istoka, a nama očuvanje te djelatnosti znači i nastavak tradicije, ali i jedinstvene mogućnosti koje malo tvrtki ima.
Kako to da je Teva onda odlučila tu tvornicu izgraditi u Hrvatskoj, a ne negdje na Dalekom istoku?
- Dio je Tevine strategije da u kući ima velik dio proizvodnje API-ja, a za investiciju u Savskom Marofu bili su ključni duga tradicija i veliko znanje koje imaju Plivini zaposlenici. Pokazali smo se iznimno brzima u reakciji i fleksibilnima u pronalasku rješenja problema, posebno kod transfera novih proizvoda. S druge strane, mi svakako po cijeni rada nismo jeftiniji od Azije, ali smo ipak nešto povoljniji od zapadne Europe i SAD-a. Imamo kontinuirano visoku kvalitetu proizvodnje, po čemu se izdvajamo. Naše lokacije imaju dozvolu Američke agencije za hranu i lijekove, FDA, za izvoz na tamošnje tržište i u međudjelovanju tih čimbenika očito se Pliva pokazala dovoljno konkurentna za velika ulaganja. Malo je kompanija koje imaju i proizvodnju i istraživanje gotovih lijekova, te proizvodnju i istraživanje API-ja. To je Plivina najveća snaga.
Unutar Teve nema sličnih primjera?
- Ima, ali samo nekolicina, u Izraelu i SAD-u. Kad se u javnosti govori o Plivi i njezinu statusu unutar Teve, taj se aspekt često zanemaruje, a iznimno je važan. Mi nismo najveća proizvodna lokacija u Tevi, ali smo jedna od najkompleksnijih. Mi možemo voditi projekt od početka do kraja cijelog procesa, od razvoja do konačnog plasmana prozvoda na tržište. Pri tome je bitno naglasiti da Teva, kao jedna od najvećih farmaceutskih kompanija na svijetu, ima dovoljno kapitala da ulaganjem u nove tehnologije i znanje koristi potencijal koji u Plivi postoji, što bi, pretpostavljam, u nekim manjim kompanijama bilo znatno teže. Mi danas zahvaljujući tome uistinu radimo s nekim tehnologijama koje su sami svjetski vrh.
Koje su to tehnologije?
- Pa uzmite našu investiciju u proizvodnju depo injekcija. Radi se o lijekovima koje proizvodi samo nekoliko kompanija na svijetu. Činjenica da se to radi u Zagrebu pokazatelj je potencijala koji kompanija ima. Jer, Teva je tu proizvodnju mogla smjestiti doslovno bilo gdje u svijetu. Postoji dobar razlog zašto je baš u Zagrebu i taj razlog se temelji na vrlo jasnim poslovnim kriterijima.
Ipak, u dijelu javnosti i dalje postoji uvjerenje kako je Pliva danas tek tvrtka za masovnu proizvodnju generičkih lijekova, bez inovativnog djelovanja...
- To je naprosto netočno, dovoljno je pogledati ulaganja. Primjerice prošle je godine Pliva u istraživanje i razvoj uložila 75 milijuna dolara, što je gotovo petina ukupnih izdvajanja za I&R u Hrvatskoj. Mislim da tome ne treba ništa dodati. Vjerojatno do toga dolazi jer šira javnost u Hrvatskoj ne zna dovoljno niti o farmaceutskoj industriji niti o generičkim lijekovima. Nažalost neki smatraju kako su generički lijekovi nekvalitetne kopije originalnih supstanci, a zapravo se radi o proizvodima koji su dokazano jednakovrijedni, s velikim uštedama za zdravstveni sustav, u čiju je formulaciju potrebno uložiti goleme količine znanja i vremena. Jednako pogrešan dojam, ako hoćete, postoji i o samoj Tevi, koja je najveći proizvođač generika na svijetu, ali proizvodi i inovativne lijekove. Dapače, gotovo pola prihoda ostvaruje upravo od takvih lijekova. I mi ovdje u Zagrebu i u razvoju, i u proizvodnji, i u prodaji imamo i inovativnih molekula.
Kako u Tevi, kao multinacionalnoj kompaniji s iskustvom poslovanja diljem svijeta, gledaju na poslovnu klimu u Hrvatskoj?
- Najbolji odgovor na to pitanje je sadržan u značajnim sredstvima koje je Teva odlučila investirati ovdje. Dakle, oni u Plivi vide konkurentnost, a vjerujem da ona postoji u cijeloj domaćoj farmaceutskoj industriji. No u poslovnoj klimi Hrvatske još ima prostora za unapređenja.
Držite da farmaceutika može biti novi industrijski zamašnjak Hrvatske?
- Siguran sam da je to grana industrije u kojoj možemo biti globalno konkurentni. Uostalom, u tom sektoru imamo cijeli niz tvrtki, koje su doduše manje od Plive, ali vrlo solidno posluju ako su izvozno orijentirane. Dakle, bazu imamo, prostor nam se otvara, no da bismo napravili sljedeći korak, treba nam povoljni okvir za poslovanje.
Kakav je to okvir?
- Prvenstveno, moramo se pozabaviti razinom oporezivanja rada. Mi smo trenutačno u čudnoj situaciji. Ranije sam rekao da smo jeftiniji od Zapada, no gledajući bruto plaće to je vrlo skromna razlika, a u odnosu na neke od nama usporedivih EU zemalja u srednjoj i istočnoj Europi smo i skuplji. Gledajući pak neto primanja, naši su zaposlenici i dalje osjetno manje plaćeni od kolega u razvijenim državama EU. Dakle, porezi i doprinosi su izuzetno visoki, a naročito je veliko oporezivanje visokoobrazovanih. Za nas je to posebno opterećujuće – Pliva će uskoro dosegnuti razinu od 50 posto udjela visokoobrazovanih u ukupnoj radnoj snazi. Uz porezno opterećenje muče nas i brojni parafiskalni nameti.
Bilježite li odljev zaposlenih u inozemstvo otkad je Hrvatska postala članica EU?
- Ne, upravo suprotno, već imamo određeni trend povratka vrhunskih eksperata u Hrvatsku nakon višegodišnjeg života vani. Samo prošle godine imali smo desetak takvih slučajeva. Mi smatramo da su otvorene granice ogromna korist za Hrvatsku, a odljev ljudi treba riješiti tako da im se ovdje pruži mogućnost da budu adekvatno plaćeni i da se bave izazovnim poslom u prosperitetnom okruženju. Pliva pruža tu mogućnost, odnosno ljudi koji rade u Plivi ne moraju živjeti izvan Hrvatske da bi radili izazovne, a dobro plaćene poslove. Stotine naših djelatnika zapravo iz Zagreba rade i za širu regiju ili čak na razini EU kako u osnovnom poslovanju tako i u popratnim djelatnostima.
Koliki su vam problem rokovi plaćanja u Hrvatskoj?
- To je svima ogroman problem, pa i nama. Ako naši konkurenti u svojim državama imaju rokove plaćanja od trideset ili maksimalno šezdeset dana, a kod nas se to produži na 180 i u tom periodu ne možemo do svog novca, onda je jasno da smo zbog toga u nepovoljnoj poziciji. No, po meni je problem širi od rokova plaćanja. Ako je farmaceutika strateški važna industrija – a službeni državni dokument kaže da jest – ako je Pliva najveća tvrtka u toj industriji i najveći hrvatski neto izvoznik uopće – a jest – onda bi bilo logično da se formira jasna državna politika vezana uz farmaceutsku industriju, odnosno uskladi djelovanje svih Vladinih resora koji se bave našom industrijom. Ovako se događa da nas Ministarstvo gospodarstva gleda kao potencijalnog investitora i izvor prihoda, a Ministarstvo zdravlja istovremeno kao trošak. Oni temeljem takvih pozicija formuliraju i kontradiktorni odnos prema nama, a to ne bi trebalo biti tako. Pliva nosi korist i zdravstvu i gospodarstvu i znanosti i cijelom društvu. To bi se trebalo uvažiti.
U kojem smislu?
- Pa treba biti jasno da domaća farmaceutska industrija ipak ima veći doprinos nacionalnoj ekonomiji od strane konkurencije ili možda u odnosu na neke druge industrije. Domaća farmaceutska industrija zapošljava bitno više ljudi, surađuje s velikim brojem domaćih dobavljača, isplaćuje natprosječno visoke plaće i, kroz ekonomski multiplikator, generira značajnu vrijednost za gospodarstvo. Kod Plive – kao vertikalno integrirane kompanije – konačni proizvod u golemom postotku spoj je upravo lokalnih komponenti. Mnogi domaći dobavljači u suradnji s nama sudjeluju u izvozu. Pliva je po vrijednosti drugi najveći izvoznik, no ako se iz tih brojki odvoji uvoz proizvodnih komponenata, mi smo daleko najveći hrvatski neto izvoznik i vjerujem da kroz svoj izvoz značajno doprinosimo stvaranju vrijednosti u Hrvatskoj.
Koliko je taj rast izvoza posljedica poslovanja u okviru Teve?
- To je svakako značajan faktor. Ta se činjenica možda nedovoljno vrednuje u široj javnosti, no činjenica da smo dio najvećeg svjetskog proizvođača lijekova po volumenu nama osigurava konstantnu potražnju za našim proizvodima. To je velika razlika u odnosu na prije deset ili petnaest godina kad je Plivi bilo vrlo teško samostalno naći prostor na stranom tržištu. Razmjeri Teve pomalo su i nevjerojatni. Svakog dana gotovo 250 milijuna ljudi konzumira neki Tevin lijek. Radi se o najrazvijenijim svjetskim tržištima. Dakle, dok god budemo držali visoke standarde kvalitete koje imamo i kontinuirano radili na novim tehnologijama i proizvodima, ne moramo se bojati da nećemo imati tržišta. Primjerice možda vam je poznato da očekujemo regulatorna odobrenja za Tevino preuzimanje Actavisa. Radi se o sjajnoj kompaniji, ali bez vlastite proizvodnje API-ja, pa vjerujemo kako bi tu moglo biti posla i za nas, u našoj novoj tvornici aktivnih supstanci.
Gdje vidite budućnost farmaceutske industrije i Plive kao jednog njezina dijela?
- Mi u Tevi danas već radimo na novoj generaciji lijekova, čipovima i implantatima koji će se ugrađivati u tijelo i omogućiti administriranje lijeka u fleksibilnim dozama, ovisno o stanju i potrebama organizma. Pacijent će u budućnosti moći kontrolirati terapiju putem svog mobitela. To je uzbudljiv smjer razvoja industrije, koji se donedavno činio kao znanstvena fantastika, a uskoro će biti realnost.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD SRIJEDE:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....