BRIEFING

MARIJANA IVANOV 'Da bi u penziji živio kao dok je radio, svatko mjesečno mora odvajati 2800 kuna'

U pogledu osobnih financija, većina nas i dalje živi u socijalizmu
 Sandra Šimunović/Cropix








Što za vas znači financijski pismen građanin?

– To je onaj koji uz elementarna financijska znanja ima razvijenu svijest o dobrim financijskim navikama te adekvatne stavove i ponašanje u donošenju financijskih odluka.

Kakva je u Hrvatskoj ponuda nebankovnih oblika štednje za građane u odnosu na EU?

– Ne zaostajemo za ostalim članicama EU, no građani preferiraju visoko likvidnu osiguranu štednju u bankama i nizak rizik pa prihvaćaju niske prinose.

Prema podacima FINA-e, u Hrvatskoj ima 3,8 milijuna štednih računa, dakle račun po građaninu. Znači li to da Hrvati žive dobro?

– Broj računa nije pokazatelj kapaciteta štednje. Zbog niskih dohodaka, 70 posto kućanstva u Hrvatskoj nema mogućnost štednje ili je ona vrlo niska, a iznosi su koncentrirani na relativno mali broj osoba.

Je li bolje štedjeti u krizi ili blagostanju?

– Treba se ponašati protuciklično, dakle kumulirati rezerve štednje u godinama blagostanja kako bi one bile dostupne u krizi. No, u krizi dodatno dolazi do izražaja racionalizacija potrošnje jer se trajanje krize može značajno produžiti. Isto vrijedi i za državu.

Kako građanina koji zarađuje prosječnu plaću nagovoriti da umjesto u štednju radije uloži u dionice, gdje riskira da izgubi novac?

– Dionička tržišta nisu namijenjena građanima s prosječnom i ispodprosječnom plaćom niti onima kojima će hitno trebati novac. Oni su privilegija viših srednjih i visokih dohodaka. No, i uz niže plaće dionička ulaganja mogu biti izazovna recimo za mlađe samce koji žele ostvariti veće prinose.

Kritizira se štednja kroz nekretnine. Ali, nije li to za mnoge najjednostavniji oblik štednje s obzirom na to da je teško financirati i stambeno rješenje i štednju?

– Nekretnine su dobar oblik štednje kad su likvidne, kad im cijena raste te kao oblik štednje za starost. No, kod otplate kredita kojim se rješava stambeno pitanje dolazi do izražaja takozvana prisilna štednja.

S obzirom na lošu financijsku pismenost, je li zaštita građana dovoljno visoka? Ako vas država štiti od toga da u apoteci ne možete bez recepta kupiti ibuprofen, zašto vas ne bi štitila i od prodavača financijskih proizvoda?

– Država i regulatori trebaju osigurati okvir transparentnosti ponude i ugovaranja financijskih proizvoda. No, pojedinac treba i sam raditi na povećanju informiranosti, znanja i vještina. A to znači prepoznati mamce i zamke, suzbiti pohlepu, racionalno donositi odluke i biti odgovoran za postupke.

Jesmo li po pitanju odnosa prema osobnim financijama još u socijalizmu?

– Pedeset posto smo čisti socijalizam u glavama ljudi, 30 posto je neka mješavina socijalno-tržišnog razmišljanja, a 20 posto je neoliberalizam.

Treba li država pokrivati troškove krivih financijskih odluka građana?

- Ne, nipošto.

Koliko je realno da današnji 30-godišnjaci dočekaju mirovinu?

– Mirovine u sustavu koji organizira država bit će vrlo niske dok kod individualnih mirovinskih osiguranja postoji rizik da će zbog inflacije, tržišnih rizika i rizika dugovječnosti osiguranika realna vrijednost mjesečnih mirovina također biti niska.

Kako bi izgledao idealan model dugoročne štednje za jednog 30-godišnjaka koji svaki mjesec može odvojiti tisuću kuna?

– Petsto kuna bi trebao ulagati u likvidne oblike kombinirajući oročenu štednju, otvorene investicijske fondove i stambenu štednju, 400 kuna u dugoročnu ugovornu štednju kroz dobrovoljne mirovinske fondove i 100 kuna u životno osiguranje.

Postoje li istraživanja o tome koliko bi trebao uštedjeti jedan prosječan bračni par kako bi u mirovini mogao živjeti kvalitetno kao i dok je radio?

– Za većinu je to nemoguće. No, ako pojedinac s današnjih 30 godina života planira imati dodatnu doživotnu mirovinu u realnoj vrijednosti oko 4000 kuna mjesečno u 75. godini života, trebao bi do 65. godine kumulirati dobrovoljnu mirovinsku štednju u nominalnim terminima oko 2 milijuna kuna, što znači da bi uz kapitalizaciju štednje kroz 35 godina trebao izdvajati mjesečno oko 2800 kuna.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:15