ELON MUSK:Vlasnik Tesla Motorsa i tvrtke SpaceXživi za to da umre na Marsu

Prvi novac zaradio je već s 12 godina. Isprogramirao je igru Blastar, nemuštu kopiju Space Invadersa koja se i danas može naći na internetu, a kad je njen izvorni kod objavljen u jednom časopisu, za to je dobio honorar od 500 dolara.

Petnaest godina kasnije taj je dječak postao milijunaš.

Njegovu prvu tvrtku Zip2 kupuje tada još uvijek moćni Compaq, a na račun mu sjeda 22 milijuna dolara. Tri godine kasnije eBay za servis PayPal i preuzimanje njegove druge tvrtke X.com uplaćuje novih 165 milijuna dolara.Sitniš zapravo, jer danas isti čovjek vrijedi više od 12 milijardi dolara i vodi kompanije koje automobile pretvaraju u autonomne strojeve, rakete šalju u svemir, a vlakove koje grade jurit će iznad 900 kilometara na sat.

A tek su mu 44 godine.

Zove se Elon Reeve Musk i ljude poput njega lako je mrziti. Na svaku uspješnu ideju ima barem dvije propale, na svakog obožavatelja barem dva kritičara. Triput se ženio, ima pet sinova, sanja gradove na Marsu, često je na rubu propasti, uvijek na rubu znanosti. Vizionar, playboy, opsesivac, rock-zvijezda biznisa. Vjesnik novog doba iza kojeg je možda i najuspješnija godina.

Od Tesla Motorsa nakon čitavog desetljeća na ivici bankrota 2015. konačno je stvorio uspješnu kompaniju. Nakon što je objavljeno da je Tesla svoj model S prodao u 90 tisuća primjeraka diljem svijeta, počeli su isporučivati i prve primjerke modela X koji je pravo čudo tehnologije. Opremljen je litijum-ionskim baterijama od 70 ili 90 kwh koje mu omogućavaju prelazak gotovo 500 kilometara bez novog punjenja, a do sto na sat ubrzava za 3,2 sekunde. Musk tvrdi da je model X najsigurniji SUV u povijesti, a u vratima koja se otvaraju kao krila ima senzore koji sprečavaju udarce u okolne predmete. U automobil je ugrađen HEPA filter koji putnicima u kabini osigurava zrak čist od peludi, virusa i bakterija kao u operacijskim salama, a do sad ih je već rezervirano 30 tisuća iako stoje oko 140 tisuća dolara.

U listopadu je objavljeno kako će uskoro svaki automobil Tesla biti opremljen autopilot sustavom koji je ustvari preteča autonomnih vozila kojima više neće trebati vozači. Sustav se sastoji od prednjeg radara, kamere, čak 12 senzora te kompjuterski kontroliranog kočionog sustava. Teslini automobili već sada mogu sami mijenjati trake, prilagođavati brzinu ostalima na cesti, pa čak i čitati natpise na znakovima i pomagati pri izbjegavanju sudara. No prava čuda događaju se u drugoj Muskovoj kompaniji, SpaceX-u. Nakon što su osigurali dodatnih milijardu dolara za istraživanja od Googlea i Fidelitya, te lansirali letjelicu izvan Zemljine orbite uspjeli su u naizgled nemogućem: lansirati raketu u svemir pa istu neoštećenu spustiti na Zemlju, što je revolucionaran korak za novu eru svemirskih letova.

Jednakom brzinom u 2015. napredovao je i njegov projekt Hyperloop. Riječ je o transportnom sistemu koji se najjednostavnije može opisati kao nadzvučni vlak.

Kapsule s putnicima u Muskovoj viziji prometovale bi kroz cijevi postavljene na šest metara visokim stupovima, iz njih bi bio isisan zrak, a na njih bi se montirali solarni paneli kao izvor napajanja. Kapusle/vagoni s putnicima bile bi beskontaktne, odnosno prometovale bi na tankom zračnom jastuku, a zbog niskog otpora bi pogonjene kompresorima dosezale brzine veće od 900 kilometara na sat. Nakon početne skepse i podsmjehivanja niza stručnjaka koji su tvrdili da projekt nije izvediv jer je preskup Musk je uspio dogovoriti gradnju testne pruge i pokenuo natječaj za gradnju funkcionalnih maketa na koji se prijavilo 318 timova sa 162 sveučilišta iz 16 zemalja.Natječaj će se održati na ljeto 2016. godine.

Vrlo vjerojatno će za posljedicu imati revoluciju transporta.Pravo je čudo da o čovjeku poput Muska koji je polovicom devedesetih živio i spavao u skladištu u kojem je osnovao svoju prvu tvrtku (Zip2), a tuširao se u svlačionicama obližnjeg sportskog kluba još nije snimljen film.

Osnivača Facebooka Marka Zuckerberga u filmu “Društvena mreža” još su se prije pet godina uhvatili scenarist Aaron Sorkin i redatelj David Fincher, i zaradili brdo novca te pobrali Oscare i Zlatne Globuse.

Život Stevea Jobsa dvaput je ekraniziran samo u zadnje dvije godine, prvi put ga je glumio Ashton Kutcher, drugi Michael Fassbender. IT gurui iz Silicijske doline na radaru su Hollywooda sve češće, ali Musk još nije došao na red. Iako ni to nije potpuno točno. Scenaristi Marvelove franšize “Iron Man”, koja je samo u tri zasebna filma o milijunašu playboyu zaradila preko 2,4 milijarde dolara, naslovni lik Tonya Starka osmislili su, tvrde, upravo po Musku. Ništa čudno jer njegov život sastojao se od niza pokušaja i promašaja, riskiranja, velikih ideja i tvrdoglavog pomicanja granica.

Preko trnja do zvijezda. Rođen je 1971. godine u Pretoriji u Južnoj Africi, otac Errol inženjer je elektrotehnike, a majka Maye, Kanađanka, bivši model i stručnjakinja za prehranu. Još kao dječak sam je naučio programirati, na starom Commodoreu VIC 20. Bio je geek kad to još nije bilo popularno, pa su ga u školi često zlostavljali, toliko brutalno da su ga vršnjaci jednom bacili niz stepenice i tukli ga dok se nije onesvijestio. Završio je u bolnici. Sa 17 odlazi tetki u Kanadu, uzima njihovo državljanstvo, radi poslove za minimalac i na rubu je siromaštva.

Amerike se dokopao tek 1992., kad mu je Sveučilište u Pennsylvaniji dalo školarinu.

Diplomirao je fiziku, a usput je zarađivao tako da je s kolegom zakupio kuću jednog bratstva u kojoj je otvorio ilegalni noćni klub. Od doktorata na Stanfordu odustao je nakon samo dva dana jer se želio baviti biznisom. Zip2 osnovao je bratom Kimbalom, uspio se posvađati s cijelom Upravom, ali je ipak zaradio od prodaje Compaqu.

Svađe su obilježile i rad u drugoj tvrtki X.com, ali kad je eBay za njih zbog PayPal servisa iskeširao 1,5 milijardi dolara, svađe su zaboravljene, a Musk je iz posla izašao bogatiji za 165 milijuna. Legende o njegovu raskošnom životnom stilu sežu još u eru nakon što je prodao Zip2. Od prvih 20 milijuna deset je uložio u X.com, a ostalo je potrošio na luksuzno imanje od 1800 kvadrata, F1 McLaren jurilicu I privatni avion Dassault 900. Brojne neslužbene biografije navode kako je internetom, čistim energijama i svemirom bio opčinjen još od rane mladosti.

“Želim umrijeti na Marsu, samo ne baš odmah pri slijetanju”, rekao je Musk jednom prilikom. Stoga je logični korak bio da kupi raketu, ali to nije uspio ni u Rusiji ni Americi (na jednom sastanku na njega je pljunuo ruski inženjer, drugi je napustio nakon žučljive svađe s ljudima iz NASA-e). Odlučio je osnovati SpaceX. Ideja je bila jednostavna, Musk je želio stvoriti civilizaciju koja jeftino i efikasno putuje svemirom. U razvoj je uložio oko 100 milijuna dolara i proizveo Falcon 1 i Falcon 9 rakete i letjelicu Dragon. Prvi uspjesi došli su tek 2009. godine nakon niza ružnih lansiranja koja su bile gotovo pa predmet sprdnje znanstvene zajednice. Falcon 1 postala je prva privatno financirana raketa koja je poslala satelit u Zemljinu orbitu, a tri godine kasnije njegov Dragon se kao prva privatna letjelica spojila na Međunarodnu svemirsku postaju.

U međuvremenu je došao i na radar Svemirske agencije NASA koja mu je platila 1,6 milijardi dolara za 12 letova prema ISS-u nakon što je ukinut američki shuttle program. SpaceX danas je poznat kao najveći privatni proizvođač raketnih motora, proizveli su ih stotinu u samo dvije godine, a njihov motor Merlin 1D drži rekord kao najjači u svojoj kategoriji težine.

S druge strane ne prestaje šokirati stručnu javnost: najavio je da bi 2040. godine na Marsu volio vidjeti ljudsku koloniju s 80 tisuća stanovnika. I sebe među njima. A onda kad su ga već bili spremni ismijati, četiri dana prije Božića SpaceX-ova raketa Falcon 9 uspjela je neoštećena sletjeti natrag na Cape Canaveral, što je uspjeh koji neki proglašavaju najvažnijim još otkad je Neil Armstrong šetao po Mjesecu. Nova svemirska utrka sada može početi. Već sada 75 posto globalne tzv. svemirske ekonomije zasniva se na privatnim kompanijama, a uspjeh SpaceX-a otvara joj vrata za još brži rast. Naime, najskuplji dio slanja raketa u svemir je da se one mogu koristiti samo jednom. Pri povratku u atmosferu one izgore i svaki put s njima u dim ode 60 milijuna dolara. Činjenica da bi se ista raketa mogla koristiti više puta otvara neslućene mogućnosti.

Musk je pak ušao u novu svađu. Na Twitteru se danima prepucava s Jeffom Bezosom, šefom Amazona čija je kompanija Blue Origin mjesec dana ranije također uspjela vratiti raketu, ali samo s ruba svemira, što ipak nije toliko značajan uspjeh.

Još jedna svađa obilježila je kraj 2015. Tesla Motors prije 12 godina osnovali su inženjeri Martin Eberhard i Marc Tarpening, no kad se pojavio Musk sa 70 milijuna dolara ulaganja, postupno je preuzimao vodeće funkcije u tvrtki i zbog krize koja je i njega umalo uništila pootpuštao je sve najvažnije ljude u Tesli, uključujući i samog Eberharda (njegova tužba riješena je izvansudski, nagodbom na nepoznati iznos novca). Polovicom 2010. Musk je s njom kao drugom autokompanijom u povijesti nakon Forda izašao na burzu i protivno očekivanjima zaradio dodatnih 225 milijuna dolara) u utrci za prvim funkcionalnim autonomnim automobilom dobio je neočekivanu konkurenciju. Naime, George Hotz, 26-godišnji haker i vjerojatno budući Musk, u medije je izašao sa svojim autopilot sustavom koji je izgradio sam u garaži.

“Ne vjerujem da je moguće da bi jedan čovjek sam mogao smisliti i testirati sustav autonomne vožnje”, reagirao je. Pritom se ispostavilo da je Hotzu netom prije nudio posao i više milijuna dolara bonusa ako sustav izmisli kao zaposlenik Tesle. Hotz ga je odbio, Musk se zapjenio i napao ga. I kako ga onda ne mrziti?

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: