ZAGREB - Zagreb i jadransko područje najviše su prosperirali u proteklom desteljeću, dok je Slavonija među najvećim gubitnicima. Pokazuje to usporedba podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku za 2007. godinu s onima za 2000.
Sve veći jaz među regijama
S BDP-om po stanovniku od 16.766 eura, Grad Zagreb je najbogatija hrvatska županija. U odnosu na 2000., kada je prosječni Zagrepčanin “težio” 8532 eura, relativno bogatstvo stanovnika metropole gotovo se udvostručilo. Istodobno, produbio se jaz između Zagreba i ostatka Hrvatske s obzirom na to da je 2000. zagrebački BDP po stanovniku za manje od dvije trećine nadilazio državni prosjek, dok je 2007. prosječni Zagrepčanin za gotovo tri četvrtine bio bogatiji od prosječnog Hrvata.
Prema stupnju relativnog bogatstva, Zagreb više i nije toliko ispod prosjeka Europske Unije (EU). Naime, podaci Eurostata i DZS-a otkrivaju da se prosječni Zagrepčnin nalazi na otprilike dvije trećine bogatstva prosječnog građanina EU, čiji je BDP po stanovniku 24.900 eura.
Istrani među najbogatijima
Osim metropole, među značajnijim dobitnicima proteklog desetljeća nalazi se i Istra, koja je, nakon Grada Zagreba, s BDP-om po stanovniku nešto manjim od 12.500 eura najbogatija hrvatska regija. Ipak, Istra je još uvijek tek negdje oko polovice EU prosjeka razvijenosti.
U proteklom razdoblju velik su razvoj zabilježile i Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija. S druge strane, županije u Slavoniji, ali i središnjoj Hrvatskoj, napredovale su puno sporije, pa je njihov BDP po stanovniku danas još niži u odnosu na državni prosjek nego što je bio 2000.
- Slavonija je uglavnom poljoprivredna regija, a svi znamo kakvo je danas stanje u poljoprivredi. U bivšoj državi Slavonija nije previše zaostajala za Istrom i Dalmacijom, a danas je razlika među njima velika - žali se Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, regije u kojoj se nalazi većina najsiromašnijih hrvatskih županija.
Traktor-revolucije
Ne čudi stoga što val štrajkova dolazi upravo s istoka. U uvjetima siromaštva, na koje se nadovezala i svjetska kriza, mnogim pauperiziranim građanima traktor-revolucije izgledaju kao jedini izlaz.
No, Damir Novotny, neovisni ekonomist, misli da ne mora biti tako. Iskustva drugih europskih zemalja, među kojima su i Slovenija i Austrija, pokazuju da cijela nacionalna ekonomija ima koristi od ujednačenijeg razvoja zemlje.
- Ekonomsku politiku treba decentralizirati. Ako zemlja nema ujednačeniji gospodarski rast, onda je i rast njezina gospodarstva u cjelini sporiji - poručuje Novotny.
Upravo je ujednačeniji regionalni razvoj jedan od temelja EU. No, da i tu još ima puno posla, pokazuje podatak da središte Londona po relativnom bogatstvu čak 13 puta premašuje sjeverozapad Bugarske.
Sve tri HR regije imat će pravo na pomoć Unije
Velike razlike u stupnju razvoja koje postoje među županijama prisutne su i među hrvatskim regijama. Hrvatska se za potrebe europske statistike dijeli na tri regije - Sjeverozapadnu Hrvatsku, u čijem je sastavu i Grad Zagreb, zatim, Središnju i Istočnu Hrvatsku te Jadransku Hrvatsku.
Metropola digla prosjek
Pritom Sjeverozapadna Hrvatska, s BDP-om po stanovniku većim od 12.000 eura, gotovo dvostruko premašuje Središnju i Istočnu Hrvatsku, čiji je BDP po stanovniku manji od 7000 eura. Zbog pripadnosti metropole Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ta je regija bogatija i od Jadranske Hrvatske, čiji je BDP po stanovniku 2007. iznosio nešto manje od 9500 eura.
Ipak, sve tri hrvatske regije po stupnju razvoja još su znatno ispod prosjeka EU. Kako je pomoć iz Unijine blagajne namijenjena regijama čiji je BDP po stanovniku manji od 75 posto prosjeka EU-a, sve tri hrvatske regije kvalificirat će se za pomoć nakon što Hrvatska pristupi EU. Ta činjenica znatno olakšava posao hrvatskim pregovaračima, na čelu s Vladimirom Drobnjakom.
Isto kao u Rumunjskoj
Hrvatske regije time će ostvariti status koji imaju regije u Rumunjskoj, Bugarskoj i drugim novim članicama. Pravo na pomoć ostvaruju i regije u pojedinim starim članicama. (A. M. )
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....