Ulaganje u dionice danas je biznis za šačicu najhrabrijih

To bi značilo da Zagrebačka burza ipak nešto znači i da postoji dovoljno ulagača koji će pozdraviti ili kazniti bilo kakvu odluku koja će utjecati na makroekonomsko okruženje. Činjenica je, međutim, da domaća burza već duže vrijeme ne odgovara na vanjske i unutarnje podražaje. Vrijednost najvažnijeg dioničkog indeksa Crobexa od rekordne 2007. godine do danas pala je 68 posto, a ukupna tržišna vrijednost svih dionica od tada se smanjila tri puta.

Nikakav promet

Ukupni promet svake je godine sve manji i u osam je mjeseci ove godine iznosio 2,6 milijardi kuna pa bi do kraja godine mogao biti za trećinu manji nego lani. To znači da je sve manje ulagača spremno ulagati na burzi.

- Likvidnosti ima samo u vrijeme euforije, a bez likvidnosti se svako tržište kapitala teško može nazvati pravom burzom - kaže Vjeran Filippi, predsjednik Uprave investicijske kuće Adriatica Capital.

Goran Vorkapić, direktor Direkcije investicijskog bankarstva u Centar banci, ne slaže se da je Zagrebačka burza zamrla i smatra da itekako ima smisla ulagati na njoj. - Tržište nije zamrlo, a mnogi na taj način zaključuju jer današnju situaciju uspoređuju sa situacijom iz 2007. godine, kada su cijene nerealno rasle nebu pod oblake - kaže Vorkapić.

Optimizma ipak ima

Uvjeren je da je danas smanjen rizik ulaganja jer su mnoge tvrtke koje su 2007. godine bilježile nerealan rast na burzi propale ili se povukle s nje.

- U krizi smo već četiri godine i sada se vidi koje su kompanije uspjele pobijediti krizu pa se samim time isplati i ulagati u njih - kaže Vorkapić. Sve se činilo drukčijim 2007., kada su u listopadu te godine Burzi ponuđene dionice Hrvatskih telekomunikacija s kojima je domaći indeks i danas neraskidivo povezan.

Pakete dionica kupilo je na javnoj ponudi više od 358 tisuća građana, a nemali broj njih na kredit koji otplaćuju i danas. Cijena dionice HT-a do današnjeg se dana gotovo prepolovila.

Prvih dana kad je HT dospio na burzu promet samo tom dionicom prelazio je 70 milijuna kuna. Za usporedbu, ukupni dnevni promet na Zagrebačkoj burzi posljednjih dana iznosi oko 17 milijuna kuna.

Bila su to vremena kada su se burzovni analitičari euforično upuštali u usporedbe sa SAD-om, zemljom u kojoj trgovanje dionicama ima dugu tradiciju, i zazivali stereotipne slike tamošnjih domaćica koje uz brigu za obitelj sjede za kuhinjskim stolom trgujući dionicama preko svog laptopa i donoseći dodatnu zaradu u svoj dom.

Veliki gubici

Ta zamišljena slika mogućeg prosječnog hrvatskog ulagača nije dugo trajala jer se tamni oblak financijske krize polako, ali sigurno valjao prema Europi.

Cijene dionica počele su kliziti, a malobrojni su se na kraju uspjeli na vrijeme izvući iz fondova i dionica bez gubitaka.

Polovicom 2008. godine počele su spekulacije o tome da su velike europske burze zainteresirane za Zagrebačku burzu. Neslaganje između vlasnika Zagrebačke burze takav je scenarij bacilo u vodu i danas se prodaja više ne spominje kao mogućnost. Jedno od najizglednijih rješenja je povezivanje s burzama u zemljama bivše Jugoslavije. Gotovo da nema brokera u Hrvatskoj koji ne navija za tu soluciju.

Najveća prepreka tomu su različiti zakonski okviri među zemljama i teško je očekivati da će se uskoro nešto promijeniti u tom smjeru.

Promjena indeksa

Osim toga, mnogi upozoravaju da dionički indeks Crobex ne pokazuje pravo stanje na Burzi jer ne uzima u obzir danas malobrojne privlačne dionice kojima se trguje nego je vezan uz nekad omiljene dionice kao što je HT koji već dugo ima ravnu crtu kao i Crobex.

Takvo stanje predbacuju čelništvu Burze koje bi promjenom sastava Crobexa moglo privući neodlučne na Burzu. Svojedobno je vrh Zagrebačke burze tvrdio da “burze zarađuju slično kao i operateri autocesta - nama je svejedno prolazi li Fićo ili Mercedes, oba plaćaju jednako da bi prošla autocestom”.

Problem je samo što je jednom i drugom potrebna nafta kako bi se kretali, a nju si može priuštiti sve manje ljudi.