TEDESCHI POSTAJE KRALJ KAVE U REGIJI Najveće prihode donose mu Barcafe i Grand kafa

Emil Tedeschi, većinski vlasnik Atlantic Grupe, u lanjskom je prodajnom rezultatu svoje kompanije, barem što se tiče rasta, najbolje prošao u izvozu na istok, najlošije u onom na zapad, a na domaćem tržištu prošao je prosječno s obzirom na nastavak pada BDP-a, rast broja nezaposlenih i pad prosječne plaće. Najveći pojedinačni rast prodaje, od 8,9 posto, ostvario je u poslovnom području kave, gdje su i brendovi Barcaffe i Grand kafa. Taj mu je segment lani donio 1,09 milijardi kuna prihoda, 90 milijuna više nego godinu prije, te ima i najveći udio u Atlanticovoj prodaji - od 22 posto. Kava, koja je ostvarila i najveći apsolutni rast među poslovnim segmentima, postaje sve dominantniji Tedeschijev biznis, koji u prodaji vodi na prva tri Atlanticova tržišta, hrvatskom, srpskom i slovenskom. U Hrvatskoj je u prodaji kave lider i dalje Frank, koji drži polovicu tržišta, no u Srbiji i Sloveniji Atlantic drži vodeću poziciju.

Pad prodaje u Hrvatskoj

Lanjski prihodi Atlantic Grupe od 4,93 milijarde kuna porasli su u odnosu na 2011., kada su iznosili 4,72 milijarde kuna, za 4,3 posto. Ipak, tvrtka je na najvećem prodajnom tržištu, onom hrvatskom, zabilježila pad prodaje od 1,5 posto, objavljeno je u financijskom izvješću predanom Zagrebačkoj burzi.

Na hrvatskom tržištu, koje čini 26,6 posto ukupnih prihoda Atlantica, lani je ostvareno 1,31 milijardu kuna prihoda. Tedeschi je na domaćem tržištu ostao bez 20 milijuna kuna ponajprije zbog smanjene prodaje vitaminskih instant-napitaka te zato što su prestali distribuirati cigarete Adrisove Tvornice Duhana Rovinj i dijela proizvoda osječke tvornice keksa Karolina.

- Na blagi pad prihoda u Hrvatskoj je, osim loše makroekonomske situacije, primarno u pogledu nastavka pada BDP-a, negativnih trendova na tržištu rada te pada kupovne moći, utjecala i konsolidacija distribucijskog portfelja - komentirao je Zoran Stanković, potpredsjednik Atlantica za financije.

Manja distribucija

S gotovo podjednakim udjelom u ukupnim prihodima, prodaja na tržištu Srbije rasla je 1,9 posto, na 1,22 milijarde kuna, prošle godine, čemu su najviše pridonijeli brendovi turske kave Grand kafa i Bonito, potom Cedevita i Argeta.

Polako ali sigurno, Atlantic Grupa težište svojeg poslovanja premješta s distributerskog posla s kojim je počela, a koji je lani zabilježio pad, na prodaju vlastitih brendova koji su zabilježili rast. Vlastiti brendovi zaslužni su za 72 posto prihoda, odnosno 3,55 milijardi kuna, dok im je godinu ranije udio u prihodima bio 71,6 posto. Udio prodaje tuđih brendova koje Atlantic distibuira u prihodima pao je sa 17,3 posto na 15,9 posto i donio Atlanticu 782,12 milijun kuna uz pad od 5,1 posto u odnosu na 2011. godinu.

Stečaj u Njemačkoj

Prodaja Atlantica u inozemstvu najviše je rasla u Rusiji, a najviše pala na u Njemačkoj, najvećem Atlanticovu zapadnoeuropskom izvozom tržištu, koje uljučuje i Italiju te Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ruski rast prodaje od 31,4 posto podigao je prihode s toga tržišta sa 186,4 milijuna kuna u 2011. na 245 milijuna lani. Istočne izvozne perjanice hrvatske kompanije su slovenski brendovi Donat Mg i pašteta Argeta koje je Atlantic grupa kupila kupujući Drogu Kolinsku. Uz njih, dobro su se prodavali i dječja hrana Bebi te i Multivita. Ti su brendovi, navodi se u Atlanticovu izvješću, imali dvozamenkast rast. Prodaju na njemačkom tržištu, s kojeg su lani dobili 362 milijuna kuna prihoda, 6,6 posto manje nego godinu prije, smanjio je potez tamošnjeg lanca fitness centara koji je prestao kupovati Atlanticov asortiman iz područja zdrave hrane, jer je lansirao proizvode pod vlastitim brendom, te stečaj maloprodajnog lanca Schelker kroz koji je Atlantic prodavao robu.

Rast u Britaniji

U Italiji su prošli malo bolje, s padom prodaje 4,5 posto u odnosu na 2011., za što je, kao i u Njemačkoj, zaslužan pad prodaje u segmentu sportske i aktivne prehrane, dok im je bolje išla prodaja delikatesnih namaza i paštete Argeta te privatne robne marke. Rast prodaje u Ujedinjenom Kraljevstvu od 11,4 posto nije uspio izvući zapadnoeuropsko tržište u zajednički pozitivni rezultat pa su tri tržišta zajedno ostvarila pad prodaje od 3,8 posto. - Na njemačkom tržištu do pada je došlo i zbog nedovoljnog fokusa na ključne brendove i distribucijske kanale - kaže Stanković.