Prema najnovijim procjenama, u Hrvatskoj je 500 tisuća bespravno sagrađenih objekata, a očekuje se da će konačna brojka zahtjeva za legalizaciju dostići 300 tisuća.
Uz prosječnu cijenu usluge izrade elaborata od 2500 kuna, 550 geodetskih ureda, koliko ih trenutno posluje, moglo bi zaraditi i do 750 milijuna kuna. U prosjeku će, dakle, svaki od njih zaraditi 1,3 milijuna kuna!
Na web stranici Ministarstva graditeljstva, naime, piše da geodetska snimka prosječne obiteljske kuće od 200 četvornih metara stoji između 2200 i 2400 kuna. No, u Istri je, primjerice, cijena oko 3000 kuna zbog, kako tvrde tamošnji geodeti, složenijih zgrada.
Skup softver i PDV
Zbog toga će vjerojatno mnogi srednjoškolci pomisliti da je riječ o poslu iz snova, ali u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije kažu da je to “kula od karata”.
- Sada je zbog legalizacije velik pritisak građana na nas i čini se da je to neka velika zarada. No, nemojmo zaboraviti da je četvrtina iznosa svakog računa iznos PDV-a, da su potrebna velika ulaganja u opremu, na primjer u kupnju softvera koji nisu ispod 300.000 kuna i koje stalno treba obnavljati. Zarade će biti, ali to je prolazno. Prije donošenja zakona o postupanju s nelegalno sagrađenim objektima, gotovo da nismo imali što raditi jer je građevinski sektor uništila kriza. Kada ova gužva s legalizacijom za otprilike dvije godine prođe, mi opet nećemo imati posla. Nema razvoja ove struke bez velikih građevinskih investicija - objašnjava Branko Kleković, predsjednik Komore.
Odljev inženjera s burze
Ipak, geodeti trenutno imaju pune ruke posla, a i broj inženjera geodezije na burzi rada iz dana u dan sve je manji: prije dva mjeseca bilo ih je više od 300, a jučer ih je bilo točno stotinu.
Ali, varate se ako mislite da će proces legalizacije svagdje teći bez problema i da je geodetski posao lak. Sebina Stepančić Savić, vlasnica geodetskog ureda Geoistra iz Pule, koji pokriva većinu Istre, iznenadila nas je izjavom da je u posljednjih mjesec dana potražnja građana za njezinim uslugama pala za 20 posto!
Razlog je, kaže, to što država nema razumijevanja za probleme s katastrom. Ona je početkom godine zaposlila još jednog, petog geodetskog inženjera, ali prije mjesec dana upravo mu zbog problema s katastrom nije mogla produljiti ugovor. Sada čeka što će država učiniti.
Najteže u Istri
- Već dva mjeseca čekamo da nam država dostavi podatke iz katastra. Lako je u Zagrebu, ali u Istri je loše: imamo prastare katastre, iz vremena talijanske i austrougarske okupacije. Nadalje, neki gradovi imaju digitalne katastre kao Rijeka, neki prastare, a neki, pak, imaju dva različita. Takav je slučaj Pula. Prema kojem katastru da radimo!? Naime, zakonom se definiralo da se za izradu elaborata ne moraju definirati međe, ali nas se obvezuje da naznačimo na koliko je parcela neki objekt sagrađen. Imamo slučaj u kojem je jedna građevina nadograđivana i sada se nalazi na čak 15 parcela! Naravno da smo se davno na to žalili Državnoj geodetskoj upravi (DGU), ali sve je završilo na tome. Svako selo ovdje ima svoju priču o katastru - upozoravaju iz Geoistre.
U Hrvatskoj komori inženjera geodezije s tim su problemom itekako upoznati i tvrde da su Ministarstvo graditeljstva i DGU u tom smislu jako loše reagirali.
Loš odgovor države
- Katastarski podatak za izradu elaborata je bitan, i tu nas je zatekao loš odgovor države. Bitno je identificirati na kojoj je čestici ili više njih neka građevina. Riječ je o velikom problemu, koji struka pokušava riješiti. Ali, zbog toga bi se proces legalizacije, predviđen do 2015. godine, mogao oduljiti. Dobro je što je Ministarstvo odlučilo da se zahtjevi za legalizaciju mogu predati nepotpuni, bez elaborata. U protivnom bi sve bilo neizvedivo - tvrdi Branko Kleković, predsjednik Komore inženjera geodezije.
Ističe da su u istim problemima i Krk te dio Dalmacije. Na kontinentu je, dodaje, situacija bolja jer su zbog komesacije nakon II. svjetskog rata katastri sređeni i bolje prate stanje.
Zagreb najavio kako mijenja GUP samo da bi se legaliziralo više
Ministrica graditeljstva kaže da su zbog problema s katastrima poslali ekipu Državnog geodetskog zavoda u Beograd da skenira katastarske snimke u tamošnjem vojnom arhivu, a građanima omogućili predaju nepotpunih zahtjeva za legalizaciju. Produljit će i rok za prikupljanje dokumenata. Anka Mrak Taritaš odlučila je da će legalizaciju obavljati ekipe iz njena Ministarstva, a ne područni uredi za graditeljstvo.
- Potpisala sam uputu da se zahtjevi moraju početi rješavati s datumom zaprimanja, a rok za završetak je 60 dana. Cilj je omogućiti ljudima da legaliziraju svoju nekretninu, a ne da ih se odbija. Ured na Črnomercu odbio je nepotpun zahtjev, što me jako razljutilo. Odmah kontaktirala nadležni ured Grada. Rekli su da će to riješiti i čak najavili da će krenuti u izmjene GUP-a kojima bi se možda izbacili neki od koridora koji nisu strateški važni za grad kako bi se ljudima koji na njima imaju kuće omogućila legalizacija - poručila je ministrica graditeljstva te najavila da će uskoro obaviti još jedan razgovor sa svim gradonačelnicima i načelnicima i upozoriti ih na nekorektno postupanje prema građanima. S obzirom na to da je tri dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva ponestalo državnih biljega koji su se morali priložiti, dopustila je da se prilažu i kasnije.
- Čula sam da je jedan čovjek kupio biljega za 1000 kuna! I to je jedan od dokaza da će broj zahtjeva za legalizaciju biti mnogo veći nego što smo očekivali - otkriva ministrica.
Početna je procjena bila 100 tisuća zahtjeva. U Ministarstvu kažu bi ih moglo biti i 300 tisuća, a točan broj znat će se 10. srpnja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....