SAŠA CVETOJEVIĆ O DOMAĆOJ START UP SCENI 'Većina ih smatra da imaju dobru ideju, a nemaju pojma da je sve o čemu pričaju već napravljeno ili propalo'

Uspješan poduzetnik i investitor, vlasnik i suvlasnik nekoliko tvrtki i zdravstvenih ustanova, aktivan član CRANE-a, hrvatske mreže poslovnih anđela i član brojnih udruga. Životopis Saše Cvetojevića uistinu je pun impresivnih crtica.

Sjeli smo i porazgovarali sa Sašom o njegovim iskustvima, razmišljanjima i općenito start up sceni o kojoj se u hrvatskim medijima sve češće piše.

I dok si brojni mladi poduzetnici priželjkuju jednog poslovnog anđela, mnogima taj pojam i dalje nije jasan.

- Poslovni anđeli su poslovni ljudi s iskustvom i nešto slobodnog kapitala koji ulažu u projekte u ranoj fazi razvoja. Oni prvenstveno pomažu sebi, jer koliko god pojam "anđeo" u ljudima budio druge asocijacije, radi se prvenstveno o investiciji kojoj je cilj povrat na uloženo - započeo je svoju priču Saša Cvetojević i dodao kako je najčešće riječ o ljudima s iskustvom koji ulažu u ljude koji imaju daleko manje iskustva i kapitala, pa osim transfera novca događa se i transfer znanja.

Ulaže se i preko 300 tisuća eura

- Dodatno, ulagač najčešće pomaže poduzetniku u čiji projekt ulaže oko razvoja, networkinga, prodaje i eventualno kasnije runde investiranja. Stoga je to odlična kombinacija u kojoj mlađi poduzetnik dobiva kombinaciju kapitala, znanja, mreže kontakata i iskustva - priča nam u razgovoru Saša, koji je po broju investicija jedan od najuspješnijih poslovnih anđela CRANE-a.

Kada govorimo o brojkama, zanimalo nas je o kojim iznosima se radi.

- Najveća pojedinačna svota koju sam uložio u jedan projekt bila je 50.000 eura. Najveća svota koju smo mi iz CRANEa zajednički financirali bila je preko 300.000 eura - otkrio nam je Saša koji je svoju prvu tvrtku otvorio sa osamnaest godina i, kako tvrdi, motiv za to mu nije bio novac.

Većina projekata uopće nije inovativna

Na pitanje kako bira projekte, temeljem entuzijazma članova tima, ideje, kapaciteta tržišta ili osobnih preferenci, ovaj glasnogovornik poduzetništva ima spreman odgovor:

- Projekte uglavnom biram na osnovu svojih, vrlo individualnih kriterija. Kako ima jako puno projekata koji traže financiranje, a na žalost većina osnivača tih projekata misli da im je samo novac potreban i da im je nakon toga uspjeh zajamčen, a precjenjuju svoje sposobnosti i pogotovo spremnost za odricanje i naporan rad - zadnjih godinu dana ograničavam se na pregledavanje samo projekata koji mi dolaze preko ZIP-a ili sličnih institucija. Ako moram izdvojiti barem jedan kriterij - to bi bio tim. Ako su u timu odlični ljudi, onda je puno veća šansa da će predloženi projekt na neki način i realizirati - tvrdi iz iskustva Saša.

No, kada bi morao ocijeniti domaću start up scenu, Saša ne bi bio široke ruke.

- Većina projekata uopće nije inovativna, ma što god osnivači mislili o tome. Ocjena bi bila 2-3. Većina ih smatra da imaju dobru ideju, a nemaju pojma da su sve stvari o kojima pričaju već ili napravljene i rade ili se od njih odustalo jer ne daju željene rezultate. Daleko više cijenim dobro i brzo izvršavanje nego inovativnost. Inovativnost pod svaku cijenu, bez točnog i pravodobnog izvršavanja ciljeva ne vrijedi ništa. Daleko više cijenim izvršitelja koji dobro kopira nego velikog inovatora s nikakvim izvršenjem.

Jedan dan u životu Saše Cvetojevića

Volim kasnije ustajati i kasnije ići spavati. Spavam premalo. Počinjam oko 9 sati, ponekad iz ureda, ponekad od kuće, rješavanjem svega što se preko noći nakupilo u mailboxima.

Od 10 sati počinju sastanci ili događanja na kojima trebam biti prisutan. Trudim se izbjegavati ranije termine, ako je ikako moguće. Između toga odrađujem tekuće poslove u tvrtkama kojima upravljam i startupima u kojima sam angažiran.

Foto: Mario Poje

Nema fiksnog termina za ručak, ako nemam sastanak s nekim uz gablec, ručam u firmi, ili ako me tajnica ne podsjeti - zaboravim ručati.

Iza 17 sati, kad prestane zvonjava telefona i pristizanje poruka po svim kanalima koje možete zamisliti - počinje kreativniji dio dana. Tada se mogu koncentrirati na planiranje novih stvari.

Kući stižem između 19 i 20 sati. Večera, vrijeme za obitelj i onda oko 24 sata, kada većina doma zaspe, ponovo za računalo. Pregled društvenih mreža, komentari i odgovori na mailove.

Vikendi su za obitelj i prijatelje.

'Ono što sam dosad postigao čini me zadovoljnim'

Često ga u medijima proglašavaju uspješnim poduzetnikom pa nas je zanimalo kako on sam definira uspjeh i smatra li se uspješnim.

- Uspjeh je nešto što svatko definira u skladu sa svojim preferencijama i očekivanjima u životu. Materijalno sam odlično situiran, no ne smatram da je to uspjeh. Uspjeh je biti bolji, ne od drugih, već svaki dan napraviti nešto bolje nego dan prije. U poslu se uspjeh mjeri brojkama u bilanci. Ljudi često misle da je to novac. Teoretski to jest novac, ali ne na način da ga možete koristiti za osobne potrebe. Novac je samo sredstvo postizanja cilja, a cilj je stalno poboljšavati ono što radite i graditi novo. Pogled oko sebe i u nazad, na ono što sam napravio me čini zadovoljnim i sretnim. I to ja smatram uspjehom! - izjavio je Saša i naveo tri najpoželjnije odlike poduzetnika.

- Upornost, upornost i upornost. Sposobnost brzog usvajanja novih vještina je također korisna ali uspješan je samo onaj koji ne odustane, koji svakodnevno marljivo radi tražeći puteve do cilja - rekao je i definirao svoje viđenje kreativnosti:

- Kreativnost je sposobnost rješavanja problema na novi, bolji i/ili brži način. Problem je da kod nas mnogi kreativci rješavaju nepostojeći problem - zaključio je Saša za kraj.