KRITIKA NAJBLIŽIH SURADNIKA

Premijerkina savjetnica: Vlada se ne bavi najvažnijim - rashodima

Kada bi Vlada smanjila rashode za oko dva posto BDP-a proračun bi bio dugoročno održiv
 Damjan Tadić/CROPIX

ZAGREB - S ocjenom premijerke Jadranke Kosor da se Program gospodarskog oporavka “dobro ostvaruje” ekonomisti će se teško složiti. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i savjetnica premijerke Jadranke Kosor koja je sudjelovala u izradi programa, smatra da se njegova primjena ipak malo razvodnila.

- Težište treba biti na smanjenju rashoda, ne na promjeni u strukturi poreznih prihoda - rekla je Švaljek na okruglom stolu HUB-a na kojem je predstavljena analiza HUB-a “Održiva fiskalna politika i javni dug: nikad više kao prije”.

Proteklih tjedana Vlada se uglavnom bavila prihodima, poput poreznih stopa na dohodak, poreza na imovinu i TV pretplate. Uvođenje poreza na imovinu, primjerice, u programu se navodi tek indirektno kao dio dugoročne promjene ukupnog poreznog sustava.

Zakon o odgovornosti

Među ostalim i zato što njegovo donošenje pretpostavlja tehničku pripremu od barem dvije godine. No Vladina odluka da joj oporezivanje bogatih - vila, jahti i automobila - bude među prvim potezima može se smatrati kao ulazak u predizbornu zonu, kada se počinju kupovati politički glasovi.

A posebno ako se uzmu u obzir i druge najavljene porezne izmjene, poput smanjenja TV pretplate i poreza na dohodak.

Premijerkin savjetnik Borislav Škegro rekao je nakon predstavljanja programa da je njegov ključni dio zapravo donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti. Njime bi se ograničila razina fiskalnog deficita i vlast bi se obvezala na ozbiljan odnos prema proračunskim izdacima. Taj će zakon vjerojatno biti donesen jer je premijerka i jučer ponovila da se sve mjere programa “moraju provesti do kraja i bez odustajanja”. Međutim, redoslijed, brzina i intenzitet provedbe nimalo ne ohrabruju.

Lovrinčević: Vlada testira

Prema interpretaciji Željka Lovrinčevića, također premijerkina savjetnika, Vlada svojim programom “nudi platformu promjena, testira odgovornost i zrelost društva, kao i njegovu spremnost na promjene”.

- U provedbi programa pojavili su se otpori očekivani kod takvih projekata - rekao je Lovrinčević na tribini Hrvatskog društva ekonomista “60 dana Vladina programa”, ističući da su licemjerni oni koji su svjesni potrebe za promjenama, ali ih ne žele provesti kod sebe. Nitko ne želi promjene, uključujući i oporbu koja se šlepa uz sindikate i razmišlja o tome kako osvojiti birače. No, moglo se očekivati da će na Vladinu testu zrelosti svi pasti. Provedba je, ipak, primarno njezina odgovornost i, naravno, iziskuje veliku umješnost.

Kako pokazuje analiza HUB-a, hrvatska razina zaduženosti nije velika u usporedbi s drugim zemljama, ali zabrinjava trend rasta duga. Da bi se financije vratile na stabilan kolosijek, čak ne treba mnogo, smatra Švaljek. Dovoljno je smanjiti rashode, odnosno proračunski deficit, za dva posto BDP-a. Riječ je o iznosu od oko šest milijardi kuna.

Promjene čekaju 2012.

Iako je Vlada donijela neke mjere za smanjenje rashoda, primjerice rezanje povlaštenih mirovina za 10 posto, to nije dovoljno. Za pravi zaokret, koji će Hrvatskoj osigurati dugoročnu stabilnost, trebat će mnogo više. Budući da su političari već krenuli u osvajanje birača, realnim se čine procjene da se temeljitije ‘pospremanje’ može dogoditi tek 2012. godine.

Proračun na pet godina

Velimir Šonje, autor HUB-ove analize o odživosti fiskalne politike, smatra da Hrvatska mora donijeti jasan fiskalni okvir za razdoblje od 4 do 5 godina i tako signalizirati da je u stanju uspostaviti dugoročno održivu politiku.

Iako sadašnja razina javnog duga od 35 posto BDP-a (50,4% posto kada se uključe garancije) nije visoka u uspore-dbi s nekim razvijenim zemljama, u Hrvatskoj brine trend rasta zaduženosti. K tome, za razliku od razvijenih zemalja, nije pokazala spre-mnost za radikalne promjene kada za to dođe vrijeme.

- Hrvatska nema reputaciju zemlje koja je radila velike fiskalne zaokrete, poput SAD-a ili Velike Britanije. Zato bi bilo dobro da fiskalni mudraci slože dugoročni fiskalni okvir u kontekstu demografskih trendova koji su za Hrvatsku vrlo nepovoljni - kaže Šonje.

Novi Zeland, primjerice, u svom parlamentu razmatra državne financije u okviru demografskih trendova u idućih 40 godina. Za održivost hrvatskog mirovinskog sustava, važna je pretpostavka sređivanje ukupnih financija i veće izdvajanje za drugi stup.

Za mirovine se sada izdvaja 10 posto BDP-a. No, očekuje se pritisak na rast izdvajanja, kaže Sandra Švaljek, jer je mirovine u budućnosti biti vrlo male i stalno će se tražiti nadoknade. ( M. Klepo)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 09:35