UKIDAJU SE DODACI ZA STAMBENU ŠTEDNJU?

Oko 750.000 štediša moglo bi ostati bez državnih poticaja

 Nenad Dugi / CROPIX

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, ovih je dana najavio mogućnost ukidanja poticaja za dobrovoljnu mirovinsku štednju već za 2013. godinu. Poticaji za ovu godinu isplatit će se u ratama tijekom iduće godine, zajedno sa zaostacima, a nakon toga oni koji štede u III. mirovinskom stupu više ne mogu računati na poticaj države od 15 posto.

Razlog su, kako je pojasnio Mrsić za banka.hr, problemi s isplatama iz proračuna, ističući da “stanje u sustavu treba uskladiti s mogućnostima proračuna”. Neslužbene informacije govore da bi se mogli ukinuti i poticaji za stambenu štednju, koji također iznose 15 posto.

Analize u tijeku

U Ministarstvu financija kažu samo da trenutačno “analiziraju sustav stambene štednje”. Te su najave pomalo neobične jer je u proračunu do 2015. predviđeno izdvajanje za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova u iznosu od oko 50 milijuna kuna, kao i za stambenu štednju od oko 200 milijuna kuna. Bez obzira na te brojke u proračunu, usmene izjave ministara upućuju na ukidanje poticaja. Kakve bi to imalo učinke? Država bi u proračunu uštedjela oko 250 milijuna kuna, a bez državnih poticaja ostalo bi oko 750 tisuća štediša.

Obiteljska štednja

U pet dobrovoljnih mirovinskih fondova danas za mirovinu štedi oko 193 tisuće članova. Država je dosad stimulirana ulaganje u III. mirovinski stup tako da je na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini dodavala još 15 posto tog iznosa, što je moglo iznositi do 750 kuna.

Isto pravilo vrijedilo je i za stambenu štednju, koja u Hrvatskoj postoji već 13 godina. To je postao obiteljski oblik štednje i put do povoljnog stambenog kredita. Danas je u pet štedionica oko 550 tisuća aktivnih štediša i imaju depozite u iznosu od oko šest milijardi kuna.

Mirovinska reforma

U stambenim štedionicima nisu bili voljni službeno komentirati što bi za njih značilo ukidanje poticaja jer “nemaju nikakvih informacija od nadležnih institucija, tj. Ministarstva financija”. Međutim, kako se neslužbeno može čuti, prilično su zabrinuti zbog takvih indicija jer ukinu li se poticaji, i njihovo postojanje gubi smisao. Bez državnih poticaja stambene štedionice jednostavno ne mogu konkurirati klasičnoj štednji u bankama.

No, još se nadaju da do toga neće doći i u razgovorima s Ministarstvom financija pokušavaju pronaći neko kompromisno rješenje. U dobrovoljnim mirovinskim fondovima, pak, jasno daju do znanja da bi to moglo imati negativne posljedice na sustav dobrovoljne štednje.

- Dobrovoljna mirovinska štednja dugoročan je namjenski proizvod i mjere za njegovo poticanje također bi trebale biti konzistentne i dugoročne. Svaka nova izmjena - a u ovih devet godina uvjeti ove štednje mijenjali su se već dva puta - donosi nepovjerenje u sustav i teško da se mogu očekivati rezultati u skladu s ciljevima zacrtanim na početku mirovinske reforme - kažu u AZ fondu.

Dugoročni planovi

Uz to, napominju, trošak od 40-ak milijuna kuna, koliko otprilike iznosi državni poticaj za ovaj vid štednje godišnje, “ne predstavlja značajnu uštedu u budžetu, a njegovo ukidanje može imati dalekosežne posljedice na razvoj tržišta dobrovoljne mirovinske štednje”. Nema sumnje da država treba razmatrati isplativost i učinak svih poticaja. U ovom slučaju, međutim, radi se o dugoročnom planiranju velikog broja zainteresiranih. Stoga bi bilo poželjno da ih država na vrijeme upozna sa svojim namjerama, a ne da ih dovodi pred gotov čin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:08