BRUXELLES - Hrvatska vlada će zbog ulaska u Postupak prekomjernog deficita (EDP) do siječnja sljedeće godine pripremiti niz mjera, koje će prije svega biti okrenute pokretanju investicijskog ciklusa i dugoročnoj stabilizaciji proračunskih rashod, ali ne na štetu građana, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Slavko Linić.
"Na vladi je da u ova dva, tri mjeseca dovrši sve one mjere koje će prije svega biti okrenute pokretanju određenog investicijskog ciklusa te dugoročne mjere reformi koje će stabilizirati rashodovnu stranu proračuna... To je ono što će vlada do siječnja imati kompletirano, a koje će biti mjere Europske komisije, to u ovom trenutku ne možemo pretpostaviti", rekao je novinarima Linić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica.
Europska komisija je u petak objavila izvješće o Hrvatskoj i najavila da će do kraja ove godine predložiti Vijeću EU-a ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita (EDP), budući da je manjak u hrvatskom državnom proračunu znatno iznad dopuštenih tri posto, 5 posto u 2012. a javni dug će sljedeće godine prijeći 60 posto BDP-a.
Linić je dodao da Hrvatska ulazi u EDP zbog previsokog deficita i javnog duga, "dugoročnog poremećaja u proračunu, ali i i zbog izvanrednih uzroka - Hrvatska već petu godinu nema gospodarskog rasta".
Na upit kako će najavljene mjere utjecati na građane, Linić je rekao kako je i Komisija svjesna da su "građani ionako dovoljno siromašni i da su zaista u teškom položaju". "Uz to što imamo probleme u proračunu, mi smo se u posljednje dvije godine odricali za potrebe gospodarstva, za konkuretnost gospodarstva, ali više nema prostora za to i svjesni smo toga da veće opterećenje građana više nije moguće", rekao je Linić.
Odluku o preporuci Komisije za ulazak u EDP mora potvrditi Vijeće EU-a, očekuje se da će se to dogoditi u prosincu. Nakon toga, vjerojatno u siječnju, Vijeće će donijeti preporuke s vremenskim rokovima u kojem članica mora smanjiti deficit ispod 3 posto BDP-a, kao i prosječne godišnje vrijednosti smanjenja deficita tijekom određenog roka, te pozvati članicu da predloži konkretne mjere koje će u konačnici rezultirati smanjenjem deficita.
Nakon što članica predloži mjere za smanjenje deficita – sukladno zadanoj dinamici i roku, Europska komisija ih analizira i potvrđuje njihovu realnost te redovito prati njihovo ostvarenje.
EDP: Komisija predlaže ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita
BRUXELLES - Europska komisija predložit će Vijeću EU-a ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita (EDP), budući da je manjak u hrvatskom državnom proračunu znatno iznad dopuštenih tri posto, a javni dug će sljedeće godine prijeći 60 posto BDP-a, objavljeno je u petak u Bruxellesu.
Komisija je u petak predstavila paket o proračunskom nadzoru za 13 zemalja članica eurozone i tri zemlje izvan područja koje dijeli zajedničku valutu.
Uz mišljenja o nacrtima proračuna za iduću godinu 13 zemalja eurozone koje nisu obuhvaćene programima pomoći, "jesenji" paket uključuje analize o razlozima prekoračenja najvišeg dopuštenog proračunskog manjka odnosno duga u Hrvatskoj, Litvi i Finskoj.
U izvješću o Hrvatskoj Komisija navodi da je deficit opće države dosegnuo pet posto 2012. godine, a ukupni javni dug 55,5 posto BDP-a.
"Prema planovima vlade i prognozama Europske komisije iz jeseni 2013., proračunski deficit ostat će znatno iznad tri posto u razdoblju 2013-2015. a javni dug bi trebao prijeći 60 posto BDP-a 2014. godine. Stoga je Komisija sastavila izvješće u skladu sa člankom 126 (3) Ugovora i razmotrila releventne faktore. Rezultati izvješća podupiru zaključak da kriteriji deficita i javnog duga nisu ispunjeni. Komisija stoga namjerava preporučiti Vijeću otvaranje procedure prekomjernog deficita", priopćila je Komisija.
"Planirani i projicirani proračunski deficit u Hrvatskoj iznad je tri posto BDP-a 2013. godine, nakon 5-postotnog deficita 2012. Prekoračenje referentne vrijednosti može se djelomično kvalificirati kao iznimno u smislu Pakta o stabilnosti i rastu. Ipak, ne može se smatrati privremenim ni prema projekcijama vladinih smjernica za ekonomsku i fiskalnu politiku od 26. rujna ni prema jesenskim prognozama Europske komisije. To znači da kriterij deficita prema Ugovoru nije ispoštovan", kaže se u zaključcima izvješća.
Javni dug pak bilježi nagli uzlazni trend i iduće bi godine prema vladinim smjernicama i jesenjim prognozama Komisije trebao prekoračiti 60 posto BDP-a. Zato u Komisiji zaključuju da Hrvatska ne zadovoljava ni kriterij o najvišem dopuštenom dugu.
Navode pritom podatke Eurostata od 21. listopada prema kojima je udio državnog duga porastao za skoro 20 postotnih bodova, s 36,6 posto 2009. na 55,5 posto 2012. godine, i dodaje da je taj rast uglavnom rezultat akumulacije deficita zbog produljene recesije. Kao značajne razloge rasta navode rast troškova kamata i preuzimanje duga državnih poduzeća, poput privatiziranih brodogradilišta.
Komisija navodi u izvješću da je jedan od razloga za sadašnje stanje u državnim financijama višegodišnja recesija, koja je počela 2009. godine i traje do danas, osim kratkog predaha 2011. kada je ekonomija stagnirala. Globalna financijska kriza dovela je do smanjenja dotoka stranog kapitala koji je poticao ekonomske aktivnosti u godinama prije krize.
Izvješće, koje je u petak objavila Komisija, prvi je korak koji se poduzima u proceduri prekomjernog deficita (EDP).
Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn rekao je na konferenciji za novinare da će Komisija Vijeću uputiti preporuku o otvaranju procedure do kraja ove godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....