Krediti banaka najviše su se smanjili u Hrvatskoj, Mađarskoj i Latviji

Iako se nisu obistinila strahovanja da će zbog krize doći do velikog povlačenja kapitala iz regije, najnovije istraživanje pokazuje da neke zemlje ipak nisu pošteđene gubitaka.

Drugi val povlačenja kapitala stranih banaka iz regije, započet sredinom 2011. godine, izraženije je pogodio Sloveniju i Mađarsku, a čini se da je dobro zahvatio i Hrvatsku. Ako se izuzmu Rusija i Turska , zemlje srednje i jugoistočne Europe lani su ostale bez kapitala u vrijednosti od 1,8 posto BDP-a.

- Međutim, Slovenija i Mađarska pogođene su znatno više, njihov je gubitak na razini od oko 10 posto BDP-a - stoji u posljednjem “Monitoru razduživanju”, istraživanju druge Bečke inicijative koju čine MMF, EBRD, EIB, Svjetska banka i Europska komisija.

Razlog, tome, kako se ističe, “posebnost je ekonomskih situacija dviju zemalja”.

Značajni gubici

Slijedeća u nizu je Hrvatska koja “trpi značajne gubitke”. Ipak, istraživanje ukazuje na mogućnost da statistika BIS-a možda ipak malo pretjeruje. Statistika Banke za međunarodna poravnanja pokazuje da je u 2012. godini iz hrvatskih banaka otišao novac u vrijednosti većoj od 6 posto BDP-a, što znači oko 20 milijardi kuna. Međutim, HNB je ranije već ranije pojasnio da je riječ o metodologiji koja ne daje pravu sliku stanja, a to, čini se, uvažavaju i analitičari međunarodnih financijskih institucija.

- U posljednjim operacijama strane su banke prebacivale loše kredite sa svojih podružnica u Hrvatskoj na razinu banaka-majki.

Pitanje održivosti

U statistici BIS-a takve se operacije tehnički prikazuju kao smanjenje vanjske pozicije - pojašnjava se u istraživanju. Iako je stvarno povlačenje novca očito bilo znatno manjih razmjera nego što pokazuje statistika, kada je riječ o kreditiranju privatnog sektora, nema baš mnogo dvojbi da Hrvatska spada među zemlje u kojima je ono najviše smanjeno.

Krediti kućanstvima i poduzećima u prošloj su godini najviše smanjeni u Latviji, oko 12 posto, u Mađarskoj gotovo devet posto, te u Hrvatskoj gdje su pali oko sedam posto. Slučaj Latvije, kao i drugih baltičkih zemalja, pokazuje, doduše, da je moguće imati snažan ekonomski rast i bez kredita. Međutim, vrlo je upitno je li takav trend održiv u srednjem roku i je li njihovo iskustvo uopće primjenjivo drugdje.

- Stoga, iako je izbjegnut rizik nekontroliranog razduživanja u regiji, zadatak ostaje stvoriti uvjete kreditiranja koji mogu potaknuti snažan oporavak i približavanje zapadu - smatraju potpisnice Druge Bečke inicijative koja se od izbijanja krize posebno brine o tome kako zaštititi regiju od naglog odljeva kapitala.

Loše ekonomsko stanje

Zašto je interes za kreditiranje tako slab? S jedne strane, nema osobitog interesa za kredite jer je nisko povjerenje potrošača, slabi su izgledi na tržištu nekretnina, kompanije nisu sklone investiranju, spajanju ili preuzimanju, a povećani su i ukupni izdaci kućanstava. Istodobno, analiza prepoznaje i brojne prepreke na strani ponude kredita, kao što su prilike na globalnim tržištima, financijski uvjeti bankarskih grupacija, ali i visoka razina loših kredita koje drže u svojim porfeljima, te okolnosti na lokalnim tržištima.

Više koriste štednju

Očito je da pristup stranim izvorima novca tek blago utječe na ponudu kredita jer banke sada više koriste domaću štednju. Ali, ukupne okolnosti ne upućuju na to da bi se brzo mogle promijeniti na bolje. Banke se nadaju da će u idućih šest mjeseci doći do povećane potražnje za kreditima, međutim, tome su se nadale i prije, ali pokazalo se uzalud jer je oporavak ekonomije - razočaravajući.

K tome, veliki problem ostaje teret loših kredita “koji na razini bankarskih grupacija i podružnica ostaju najznačajniji ograničavajući faktor”. Stoga međunarodne financijske institucije ukazuju da je nužno brzo razrješenje situacije oko loših kredita, kao i nastavak provođenja nove paradigme financiranja u regiji, tako da se banke manje oslanjaju na majke u inozemstvu, a više na lokalna sredstva.