KORADO KORLEVIĆ 'Zaklada Adris kreće u novom smjeru. Naša je namjera da funkciniramo kao na Zapadu...'

Poznati hrvatski edukator i astronom Korado Korlević, voditelj znanstveno-edukacijskog centra Višnjan, imenovan je novim predsjednikom Zaklade Adris.

Naime, na sjednici održanoj 29. travnja u Zagrebu, predsjednik Uprave Adris grupe mr. Ante Vlahović imenovao je, u ime Zakladnika, novu Upravu i Vijeća Zaklade Adris. Uz Korlevića, novim potpredsjednikom imenovan je dr. sc. Željko Lovrinčević, a dosadašnji predsjednik prof. dr. sc. Zvonimir Mareković počasnim predsjednikom Zaklade Adris.

Članovi Uprave Zaklade Adris su prof. dr. sc. Gojko Bežovan, istaknuti povjesničar umjetnosti Igor Zidić, prof. dr. sc. Josip Paladino te prof. dr. sc. Željko Kaštelan.

- Mislim da Zaklada Adris može napraviti mnogo toga za dobrobit našeg društva. Naša je namjera da malo promijenimo smjer Zaklade tako da funkcionira slično onima na Zapada - rekao je Korlević, jedan od najproduktivnijih tragača za asteroidima svih vremena.

U narednom četverogodišnjem razdoblju Zakladno vijeće za program Znanje i otkrića čine dr. sc. Ksenija Zahradka, predsjednica, te članovi uspješni mladi hrvatski znanstvenici dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo i doc. dr. sc. Dinko Mitrečić.

Zakladno vijeće za program Stvaralaštvo, ekologija, baština, dobrota čine doc. dr. sc. Božo Skoko, predsjednik te članovi Davor Bruketa i Stjepan Hauser, svjetski poznati violončelist.

Na sjednici je donesena i odluka o raspisivanju ovogodišnjeg natječaja Zaklade Adris za koji se očekuje da će biti objavljen sredinom svibnja. Kriteriji izvrsnosti, inovativnosti i važnosti za opće dobro ključni su u odabiru projekata koje podupire Zaklada Adris. Izvorna zamisao Zaklade Adris bila je i, kako je naglasio mr. Vlahović, ostala promicati kulturu izvrsnosti, znanja i solidarnosti u hrvatskome društvu. Zagovarati učenje, rad i zauzetost za opće dobro, slijediti liniju dijaloga etičkih vrijednosti i postignuća suvremene znanosti te zajedno osvajati prostor nade za nove naraštaje hrvatskih ljudi.

Za financiranje Zaklade Adris, Adris grupa izdvaja jedan posto dobiti ostvarene u prethodnoj godini. Od svog osnutka 2007. godine, Zaklada je u osam natječajnih ciklusa dosad dodijelila više od 30 milijuna kuna, odnosno osam milijuna kuna za 76 projekata iz programa Znanje i otkrića; 3,4 milijuna kuna za 62 projekta iz područja Stvaralaštvo; 6,2 milijuna kuna za 83 projekta koji se bave promicanjem i očuvanjem ekologije i baštine. Donacije iz područja Dobrota vrijedne su 5,9 milijuna kuna. Za 250 stipendija najboljim učenicima i studentima, dodijeljeno je više od 5,6 milijuna kuna.

Zahvaljujući donacijama Zaklade Adris, ostavljen je trajan trag u znanosti, kulturi, očuvanju prirodne baštine, kreativnosti, humanitarnom djelovanju, radu s mladima i mnogim drugim područjima.

Stipendist Zaklade Adris tako je, primjerice, bio svjetski poznati violončelist Stjepan Hauser. Violinist Ivo Dropulić je uz pomoć Zaklade nastavio studij na sveučilištu u Beču, a Augustin Šimat studij klavira u Moskvi, te mnogi drugi. Donacijom pak Institutu Ruđer Bošković podržan je izniman projekt dr. sc. Tomislava Domazeta–Loše, čiji su rezultati objavljeni na naslovnici najprestižnijeg znanstvenog časopisa Nature. Kliničkom bolničkom centru Split dodijeljeno je milijun kuna za nabavu aparata za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica, a Kliničkom bolničkom centru Zagreb za kupnju srčane mehaničke pumpe VAD (Ventricular Assist Device) u sklopu akcije Darujmo život. Svijest o zabrinjavajućim razmjerima problema muške neplodnosti iskazana je donacijom projektu uspostave prve biobanke biopsije sjemenika u sustavu javnog zdravstva Republike Hrvatske, a zagrebačka Klinika za ženske bolesti i porode pokrenula je projekt terapijske hipotermije u novorođenčadi s hipoksično-ishemičnom encefalopatijom.

Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sredstva su donirana i za Komparativno histološko/MRI istraživanje u cilju poboljšanja dijagnostike perinatalnih oštećenja ljudskog mozga, potom za integraciju Republike Hrvatske u Europsku mrežu za unaprjeđenje liječenja bolesti mozga tehnologijom matičnih stanica te za pokretanje Centra za palijativnu medicinu (CEPAMET). Agronomski fakultet će uz pomoć donacije realizirati projekte očuvanja autohtonih sorti hrvatskih maslina, očuvanja biljne raznolikosti livada i pašnjaka Ćićarije te revitalizaciju starih sorata jabuke. Sveučilište u Zagrebu je zahvaljujući donaciji Zaklade Adris pokrenulo projekt CROnline - mrežno učenje hrvatskog kao inoga jezika. Zahvaljujući Zakladi ustrojen je i studijski modul Hrvatski jezik i kultura na Sveučilištu u Torontu, a Zaklada redovito pomaže i realizaciju kapitalnog projekta Povijest hrvatskoga jezika pod vodstvom akademika Radoslava Katičića. Katedra Čakavskog sabora Roč uspješno je istražila hrvatsko glagoljsko tiskarstvo, a Društvo Sinjali Baška postavilo je Bašćansku stazu glagoljice.

Znatna su sredstva izdvojena i za obnovu Pavlinskog samostana Sv. Petar u Šumi i revitalizaciju Muzeja Pustinje Blaca na otoku Braču. Zaklada je financijski participirala i u izgradnji Velebitskog centra Europski smeđi medvjed u Kuterevu te Eko centra Caput Insulae Beli, omogućila je osnivanje hrvatskog vrta perunika, uređenja poučnih botaničkih staza u Donjoj Stubici, Ornitološkom rezervatu Parka prirode Vransko jezero, na Sovskom jezeru... Mnoge škole diljem Hrvatske danas imaju opremljena folklorna društva i uvedene su kreativne i ekološke radionice, zahvaljujući donacijama Zaklade Adris.

Zaklada je pomogla i obnovu jedinstvene tradicijske etno kuće u Varaždinu, potom i obnovu katedrale svetog Marka na Korčuli te omogućila pokretanje virtualnog muzeja hrvatskog stripa… Zaklada Adris pružila je podršku i radu Taktilne galerije MG, prve multisenzorne galerije za slijepe i slabovidne u ovom dijelu Europe, ali i omogućila otkup kapitalnih djela Krste Hegedušića Na Dravi, Gabrijela Jurkića Put u vječnost te Vlahe Bukovca Umjetnikova kći u vrtu u stalni postav Moderne galerije u Zagrebu.