KINA POSJEDUJE 1,2 BILIJUNA DOLARA U AMERIČKIM OBVEZNICAMA Američki dug potencijalno kinesko oružje u trgovinskom ratu?

Nakon što je kineski veleposlanik u SAD-u Cui Tiankai, na pitanje razmatra li Kina smanjiti kupovinu američkih obveznica, znakovito odgovorio da razmatraju sve opcije, nestvarnih 1,2 bilijuna dolara američkog duga u obveznicama postala je najjača karta u rukama kineske vlasti.

Kina je najveći strani posjednik američkih obveznica, a imajući u svojem vlasništvu 1,2 bilijuna dolara američkog duga, gotovo 20 posto ukupnog stranog posjedništva, obveznice postaju potencijalno moćno oružje kojim Kina može korigirati „ponašanje“ američke administracije. Naime, dođe li do ozbiljnijeg sukoba između dviju najjačih ekonomija svijeta smanjenje kupnje američkih obveznica ozbiljno bi destabiliziralo američko tržište obveznicama.

Prodajom obveznica SAD financira trenutne državne rashode, a u slučaju da kineske vlasti odluče igrati na tu kartu kamatne stope obveznica naglo bi se povećale, a to bi uzrokovalo lančanu reakciju povećanja kamatnih stopa i za američke potrošače i poslovne subjekte jer se mnogi oblici zaduživanja, primjerice hipoteke, kreću u skladu sa stopama obveznica. Iako, teoretski, postoji mogućnost da kineske vlasti SAD-u zaprijete obustavom ili smanjenjem kupovine obveznica većina se ekonomista slaže da je taj scenarij malo vjerojatna jer bi tim potezom Kina smanjila vrijednost obveznica koje već posjeduju.

Pišući o utjecaju kineske kupovine duga SAD-a, na stranici Investopedia zaključuju, da je to „win-win“ situacija. Naime, Kina kupovinom obveznica, odnosno pozajmnicama, SAD-u omogućava da i dalje kupuje kineske proizvode i tako zadržava svoju izvoznu orijentiranost.Također, previđa se i činjenica da Kina ostvaruje suficit trgujući s SAD-om. „Rezultat tog trgovanja za Kinu je veliki priljev dolara s kojim nešto moraju učiniti. Obveznicu su prikladan i likvidan izbor“, pišu na blogu macro.economics dodajući da bi bilo kakvom intervencijom Kina riskirala valutnu aprecijaciju što bi ugrozilo izvoz, a onda i radna mjesta.