Bosna i Hercegovina za hrvatske izvoznike više nije toliko važno tržište. Dok je prijašnjih godina upravo BiH u anketama izvoznika držala sam vrh ljestvice strateški važnih tržišta, u najnovijem istraživanju koje je među izvoznicima provela Hrvatska gospodarska komora (HGK) te zemlje više nema - čak ni među prvih deset!
Umjesto BiH, prvo mjesto sada drži Njemačka, a za njom slijede Italija, Austrija i Mađarska. Među top 10 izvoznih destinacija sada su i Francuska i Češka. Od zemalja koje nisu članice EU za hrvatske je izvoznike, po nanovijoj Komorinoj anketi, najvažnija Rusija.
Promjene na listi
Osim BiH, u očima hrvatskih izvoznika, otkako je Hrvatska pristupila EU, smanjila se i važnost ostalih tržišta u regiji. Srbija je s drugog sada pala na osmo mjesto, Crna Gora sa četvrtog na deseto. Makedonije, koja je nekad bila deveto najveće izvozno tržište, više ni nema među deset strateških tržišta.
Jedina od zemalja s područja bivše Jugoslavije koja se na toj listi još koliko-toliko drži je Slovenija, koja je, kao i Hrvatska, članica EU. Ipak, ni značaj “dežele” za hrvatske izvoznike, čini se, više nije tako velik s obzirom na to da je sa šestog mjesta, na kojem je bila 2010. i 2011., sada pala na sedmo mjesto.
Regija ostaje važna
Promjena važnosti tržišta važnih za izvoz jedna je od možda i najvećih posljedica članstva u EU. Doduše, regija je za Hrvatsku su i dalje vrlo važna, no pogledi naših izvoznika ipak se okreću prema članicama EU. Glavni je razlog toga, objašnjavaju izvoznici, prelazak iz CEFTA-e na jedinstveno tržište s više od pola milijarde potencijalnih potrošača.
- BiH nam je bila i ostaje važno tržište. No, nakon ulaska u EU izvoz u BiH opterećen je carinom od 17 posto - kaže Ivan Bračić, osnivač i savjetnik uprave tvrtke PIP iz Pisarovine, koja proizvodi med i prerađevine od meda te proizvode za pčelarstvo.
Klizeći start
U izvoz ide do 38 posto proizvodnje tvrtke. Iako i dalje gledaju prema tržištima jugoistoka, sada posebnu važnost pridaju njemačkom i talijanskom, kao i tržištima arapskih zemalja Perzijskog zaljeva.
- I prije smo bili prisutni i Italiji i Njemačkoj ali sada je s njima lakše poslovati jer nema carine i graničnih formalnosti - poručuje Bračić.
Osim promjene izvoznih trendova, članstvo u EU Hrvatskoj je u dosadašnjih 18 mjesci, čini se, donijelo tek manje promjene. Rezultati su svakako ispod prijašnjih očekivanja. No, slično je, kaže Ružica Gelo, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK, bilo i s nizom drugih novih članica Unije.
Jedna od najvećih prednosti članstva je mogućnost korištenja novca iz fondova EU, što je u uvjetima krize vrlo važan izvor za financiranje investicija ali pitanje je koliko će ga Hrvatska znati i uspjeti povući. K tome, upozorava Gelo, korištenje novca iz fondova Unije raste postupno, tijekom godina članstva.
Aktivnost je pala, a 2015. i nula je plus
U Hrvatskoj će 2014. gospodarska aktivnost vjerojatno pasti 0,6 posto, a 2015. bi uspjeh bila i nulta stopa rasta.
- Unatoč nekim pozitivnim trendovima, još ne izlazimo iz krize. Trebamo proaktivniji pristup u ekonomskoj politici - ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.