JOHN KARAVANIĆ: Izgradili smo najmlađu flotu tankera na svijetu, isplatili prvu dividendu, a na našim brodovima kruh zarađuje 260 pomoraca

John Karavanić rođen je 1967. godine u New Yorku. Njegova obitelj, porijeklom s Paga, zbog očeve se nostalgije 1980. godine doselila u Zadar. U poslovnom smislu John Karavanić za sebe voli reći da je dijete Tankerske plovidbe jer dosad nije mijenjao kompaniju. U zadarskoj brodarskoj kompaniji zaposlio se nakon studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ratne 1991. godine postao je pripravnik, a potom je prošao razne stepenice u Tankerskoj plovidbi. Od pripravnika u komercijali prošao je put do šefa službe. U međuvremenu je proveo pet godina u Londonu kao broker u Alan Shippingu, londonskoj kompaniji Tankerske plovidbe. Jedini je član Uprave Tankerske Next Generation.

S Johnom Karavanićem razgovarali smo o poslovanju Tankerske Next Generation, o njezinu IPO-u, koji je prvi potpuno uspješni IPO nakon početka krize, te učincima transakcije. Karavanić nam je govorio i o stanju na brodarskom tržištu, problemima pomoraca, vozarinama, a dotakli smo se i poslovanja “Viktora Lenca”, gdje je Karavanić predsjednik Nadzornog odbora.

Kakva je bila protekla godina i proteklo razdoblje za Tankersku Next Generation?

- Budući da su naši posljednji brodovi Dalmacija i Pag preuzeti iz brodogradilišta pod sam kraj 2015., protekla 2016. bila je prva godina u kojoj je Tankerska Next Generation bilježila rezultate u potpunosti operativne flote. Svih naših šest brodova zabilježili su iznimno visoku operativnost, tako da smo zadovoljni njihovom komercijalnom eksploatacijom u proteklom razdoblju. Važno je napomenuti da smo u srpnju 2016. isplatili prvu dividendu našim dioničarima i tako potvrdili naša nastojanja iz inicijalne propozicije postavljene prije izlaska kompanije na tržište kapitala. Također, u 2016. godini Tankerska Next Generation primila je nekoliko priznanja, koja su potvrda naše prepoznatljivosti i daju nam dodatni poticaj da nastavimo istim smjerom.

Koliko imate zaposlenika? Koliko je od toga pomoraca?

- Tankerska Next Generation na kopnu ima samo tri zaposlenika, što je dio investicijske propozicije kojom smo se obvezali troškove administracije svesti na minimum kako bismo ulagačima omogućili maksimalni povrat na svoje ulaganje. Većinu naših komercijalnih, kadrovskih, tehničkih i određenih administrativnih usluga outsourcingom za nas obavlja Tankerska plovidba. Na našim brodovima kruh zarađuje oko 260 pomoraca. Sve su to mahom djeca Tankerske plovidbe.

Kakva je sada situacija sa zapošljavanjem pomoraca? Kakvi su njihovi ugovori i prava? Što je potrebno napraviti, prema vašem mišljenju, da se njihov položaj poboljša?

- Pomorci, kao uostalom i brodari, za svoje se zaposlenje natječu na međunarodnom tržištu, gdje savršeno vladaju zakoni ponude i potražnje. Tankerska Next Generation odnosno Tankerska plovidba kao jednu od dodatnih pogodnosti može ponuditi to da pomorci koji plove na našim brodovima svoje radno mjesto dijele s ljudima iz istog kraja. Često ga dijele sa svojim školskim kolegama, školovanim na pomorskom fakultetu ili pak u pomorskoj školi u Zadru. Upravo je homogenost naše posade oduvijek bila velika snaga Tankerske. Mogu reći da su naši ljudi, odnosno naši pomorci, iznimno cijenjeni. Naši pomorci svoj posao obavljaju na visokoj razini i spremni su prihvatiti sve izazove suvremenog brodarstva. To je poznato u svijetu. Tankerska Next Generation ima zaposleno oko 260 pomoraca, a Tankerska plovidba oko 500, i uvijek tražimo nove kvalitetne kadrove. Pomorci se kroz ove dvije kompanije i školuju, dobivaju stipendije, stručno usavršavaju tijekom karijere i napreduju. Bez domaćih brodarskih kompanija budući mladi pomorci puno bi teže došli u priliku afirmirati se i odraditi pripravnički staž.

Možete li pojasniti odnos Tankerske Next Generation odnosno povezanost nove kompanije s Tankerskom plovidbom?

Tankerska plovidba osnivač je Tankerske Next Generation i sada je vlasnik 51 posto dionica kompanije. S Tankerskom plovidbom imamo sklopljen ugovor o upravljanju, kojim je Tankerskoj plovidbi povjereno operativno upravljanje našom flotom. Također, vezani smo i ugovorom o korporativnim uslugama, temeljem kojega nam Tankerska plovidba pruža usluge u komercijalnim, tehničkim i još nekim poslovima. Tankerska plovidba osnivanjem Tankerske Next Generation željela je izdvojiti segment poslovanja tankera srednje nosivosti za prijevoz rafiniranih derivata u novu kompaniju, koja će pritom svojom transparentnošću i investicijskom propozicijom privući pozornost novih institucionalnih i drugih investitora.

Jeste li jedni drugima konkurencija?

- Tankerska plovidba i Tankersku Next Generation imaju sklopljen i sporazum o zabrani poslovne konkurencije koji propisuje da Tankerska plovidba neće konkurirati Tankerskoj Next Generation u njezinu segmentu tržišta, odnosno da neće posjedovati, zakupljivati niti komercijalno upravljati produkt-tankerima srednje nosivosti.

Imali ste zanimljiv IPO. Možete li malo pojasniti jeste li zadovoljni rezultatima javne ponude dionica? Što su dobili dioničari u proteklom razdoblju?

- Iznimno smo zadovoljni uspjehom naših javnih ponuda, no moram istaknuti kako je ključ uspjeha prve javne ponude dionica Tankerske Next Generation, a zatim i dobrih poslovnih rezultata u prošloj godini, posvećenost cijelog tima koji je pripremao i ostvario projekt je Tankerska Next Generation. Kroz pripremu izlaska na burzu intenzivno smo surađivali i s velikim brojem ljudi izvan kompanije, tako da je Tankerska Next Generation stekla snažne i pouzdane partnere, koji nas prate u razvoju i investicijama, i, naravno, brojne prijatelje. Bez tog povjerenja i ulaganja ne bismo bili u mogućnosti stvoriti flotu kakva je danas. Naši dioničari, osim dividende koju su primili u srpnju 2016., dobili su dionicu stabilne vrijednosti na burzi, kojom mogu trgovati, dok su podaci o poslovanju kompanije potpuno transparentni pa na temelju njih mogu donijeti svoju investicijsku odluku.

Koliko ste prikupili u IPO-u, SPO-u te koliku su dividendu dobili dioničari?

- Mi smo u svom IPO-u, koji smo proveli u samom početku 2015. godine, bili otvoreni i institucionalnim i privatnim investitorima. Recimo i to da su vlasnici dionica Tankerske plovidbe imali priliku zamijeniti jednu dionicu za osam dionica Tankerske Next Generation. Odziv je bio odličan. U veljači 2015. godine smo kroz IPO prikupili gotovo 31 milijun dolara. U lipnju te iste godine kroz SPO prikupili smo još dodatnih 15 milijuna dolara. Tim sredstvima smo iz renomiranih korejskih brodogradilišta kupili tri ECO tankera u izgradnji, da bi dioničari već za 2015. godinu dobili prvu dividendu u vrijednosti 3,95 kuna po dionici.

Kolika je trenutačno vaša flota? Koje su njezine karakteristike?

- Flota Tankerske Next Generation broji šest produkt-tankera srednje nosivosti. Inicijalno ulaganje Tankerske plovidbe bila su dva ICE class produkt-tankera Vinjerac i Velebit, koji su izgrađeni u brodogradilištu 3. maj tijekom 2011. godine i produkt-tanker ECO dizajna Dalmacija (tada još ugovor za korejsku novogradnju). Velebit i Vinjerac su nedavno odradili svoje prve petogodišnje remonte i spremni idu u novi petogodišnji ciklus. Ostatak flote isporučen je Tankerskoj Next Generation tijekom 2015. godine, i to iz prvorazrednih korejskih brodogradilišta. Vukovar, Zoilo, Dalmacija i Pag moderni su produkt-tankeri ECO dizajna. Svaki od brodova u našoj floti ima nosivost od oko 50.000 dwt tako da ukupna nosivost naše flote iznosi 300.000 tona. Imamo jednu od najmlađih flota tog tipa u svijetu, a opet smo diverzificirani s dva broda Ice Class, pa bih rekao da imamo što ponuditi na tržištu. Prosjek starosti naših brodova je ispod tri godine.

Osim za okoliš, u čemu je prednost vaših novih eko brodova?

- Eko brodovi posjeduju razna poboljšanja na svom pogonskom sustavu, kao što su poboljšani pogonski motori i poboljšani veći propeleri koji smanjuju potrošnju goriva. Nove generacije motora i drugačija rješenja u pogonskom sustavu eko dizajn brodovima mogu omogućiti značajno smanjenje potrošnje goriva. Također, eko dizajn brodovi imaju poboljšanu hidrodinamiku, optimiziran trup, uređaje za uštedu energije i boju niskog trenja, s ciljem da se poveća brzina plovila na određenom režimu rada. Možda je manje poznato, ali naši brodovi kao što su Dalmacija i Pag su trenutačno po dizajnu tehnološki među najmodernijim brodovima na svijetu i najnapredniji koji plove pod hrvatskom zastavom. Radi se o brodovima koji imaju značajno smanjenu potrošnju goriva, pa time i smanjuju negativan utjecaj na okoliš. U pojedinim režimima rada potrošnja može biti i preko 20 posto manja u odnosu na konvencionalne tankere slične nosivosti, što je značajno.

Jeste li zadovoljni postignutim uvjetima komercijalne eksploatacije?

- U prvih devet mjeseci 2016. tržište na kojem sudjeluju naši brodovi doživjelo je ekspanziju u broju brodova, pa je samim time došlo do određenih volatilnosti u visini vozarina. No, Tankerska Next Generation pravodobnim je zaključivanjem dugoročnih ugovora za tri broda iz flote sebi osigurala financijsku stabilnost, dok smo s ostala tri broda krajem godine poslovali na spot tržištu gdje se svako putovanje ugovara posebno. Upravo smo tu, odnosno takvim pristupom, ostvarivali bolje komercijalne rezultate nego da smo te iste brodove tijekom prošle godine vezali na brodarske ugovore na vrijeme. Pogled u budućnost pokazuje smanjenje isporuka brodova u ovom segmentu tijekom 2017. i 2018. godine pa bi logično bilo očekivati daljnju stabilizaciju tržišta i manju volatilnost vozarina u srednjem roku.

Znači li to da očekujete značajniji opravak cijena vozarina? Možete li to pojasniti?

- Brodarski transport nafte i naftnih derivata još uvijek se pokazuje kao cjenovno najefektivniji vid prijevoza, dok volatilnost cijena barela nafte svakako pogoduje našoj industriji budući da otvara prostor trgovini i špekulaciji i čini pomorski prijevoz oportunim i potrebnim. Tankersko tržište prijevoza svakako je u boljoj poziciji od tržišta kontejnerskog prijevoza ili od prijevoza rasutih tereta koji se od velikog kraha prije osam godina još nije oporavio, te je BDI indeks još uvijek na vrlo niskim razinama. U prilog tankerskom prijevozu idu i potezi administracije u SAD-u koji potvrđuju da se na fosilna goriva itekako računa u budućnosti i da su ona i dalje pogonsko gorivo razvoja u svijetu.

Kada se očekuje oporavak na tržištu rasutih tereta?

- Bitno je na početku naglasiti da tržište koje pokriva flota Tankerske Next Generation, odnosno tržište tankera, uopće nije, ili jest u marginalnoj, korelaciji s tržištem brodova za prijevoz rasutih tereta. Što se tiče tržišta rasutih tereta, tu treba biti strpljiv jer se kriza produžila izvan svih očekivanja. Brodari koji imaju brodove za prijevoz rasutog tereta nestrpljivo očekuju njegov oporavak. Postojale su neke naznake ili bolje rečeno nade u oporavak ovog tržišta u ovo doba prošle godine, no danas, nažalost, nema tih naznaka optimizma ili, bolje rečeno, bit će potrebno još strpljenja. Vozarine koje su do kraja 2008. godine na ovom tržištu iz dana u dan bile uzlazne - danas su nezamislive.

Planirate li gradnju novih brodova?

- Isporukom četiriju brodova u 2015. godini zaključili smo svoj investicijski ciklus za neko vrijeme. Sada je na potezu Tankerska plovidba, koja očekuje isporuku dva nova broda klase Aframax. Isporuka je planirana do kraja 2017. godine.

Što bi Vlada ili njezine institucije trebale učiniti kako bi olakšale poslovanje brodarskih kompanija?

- Najvažnije je da se hrvatskim brodarskim tvrtkama osiguraju jednaki uvjeti rada kao i brodarskim kompanijama u svijetu budući da svi sudjelujemo na jedinstvenom tržištu. Znači da svako odstupanje od svjetskih standarda može imati izravan utjecaj na poslovanje. Vlada RH dosad je pokazala razumijevanje za brodarsku industriju i nadamo se da će tako i ostati.

Imaju li hrvatske brodarske kompanije perspektivu?

- Uspješno smo listali kompaniju na Zagrebačkoj burzi, prikupili kapital za razvoj flote, primili smo priznanja investicijske javnosti za svoje poslovanje i transparentnost. Pored toga, dobili smo i neke druge nagrade koje svjedoče o našim naporima i poslovnim rezultatima. Dakle, sudeći prema našem primjeru, rekao bih da brodarstvo ima perspektivu. No, ukupnu ocjenu bih ostavio drugima na prosudbu.

Očekujete li jače povezivanje hrvatskih brodarskih kompanija? Imate li zajedničkih zahtjeva?

- Hrvatski brodari povezani su kroz Udrugu Mare nostrum koja okuplja deset članica. Mare nostrum podupiru najznačajniji hrvatski brodari koji upravljaju sa 138 brodova s ukupno 1,68 milijuna GT. Cilj Udruge je promovirati interese brodarstva, zalagati se za povoljne i konkurentne uvjete poslovanja brodara, te promicati sigurno, pouzdano i kvalitetno brodarstvo. Kroz rad Udruge Mare nostrum hrvatski brodari mogu lakše kanalizirati svoje zahtjeve prema određenim instancama. Tako da rad Udruge svakako pozdravljamo i podržavamo.

Postoji li mogućnost spajanja i preuzimanja u brodarskoj industriji?

- U brodarstvu je uvijek prisutna određena mogućnost konsolidacije, budući da je lakše izvršiti pripajanje dviju ili više kompanija kad je njihova najvažnija imovina brod, koji je uvijek na moru. Imamo tako svježe primjere Frontlinea, koji želi preuzeti ili preuzima DHT. Nedavno je Maersk Line preuzeo Hamburg Süd. Slučajevi preuzimanja su gotovo svakodnevica u brodarskom svijetu.

Jesu li takvi procesi mogući na hrvatskom tržišta?

- Jasno da je to moguće. Naravno da govorim hipotetski. Važno je naglasiti da je većina imovine brodarskih kompanija na moru, odnosno njihova vrijednost je najvećim djelom u njihovoj floti. Sjetimo se da je za vrijeme privatizacije i pretvorbe Tankerske plovidbe vrlo lako moglo doći do neprijateljskog preuzimanja upravo zato što je imovina bila u brodovima. Imovina Tankerske plovidbe na koncu je sačuvana kroz Zakladu i ona je ostala sa sjedištem u Zadru.

Imate li ambicija ulagati u djelatnosti izvana svog core businessa?

- Ne. Nemamo takvih ambicija. Radimo ono što smatramo da najbolje znamo, a i naša investicijska propozicija uoči izlaska na tržište kapitala nije predvidjela takvu mogućnost.

Vi ste predsjednik Nadzornog odbora “Viktora Lenca”. Kako posluje “Lenac”?

- S obzirom na vrlo konkurentno okruženje posluje jako dobro. Činjenica je da je u “Viktoru Lencu” već četvrti put na remontu USS Mount Whitney. Vjernost zapovjednog broda Šeste flote Američke ratne mornarice “Lencu” govori u prilog kvaliteti tog remontnog brodogradilišta te joj služi kao najbolja referenca.

Što je s offshoreom?

- Offshore-tržište mrtvo je svugdje u svijetu, pa se ne treba zavaravati da je drukčije u “Viktoru Lencu”. Bez obzira na trenutačnu situaciju, valja naglasiti kako je know-how u brodogradilištu zadržan, pa čak i osnažen novim mladim stručnim kadrovima, te sam uvjeren da će revitalizaciju offshore-tržišta “Viktor Lenac” dočekati više nego spreman. Međutim, izdvojio bih činjenicu da “Lenac” u proteklim godinama ima i zapažene rezultate u preinakama, i to od vrlo zahtjevnih naručitelja. U tom je dijelu “Viktor Lenac” izveo najsofisticiranije projekte i jasno vidi svoju budućnost.