ISTRAŽUJEMO Evo kako posluju strane banke u Hrvatskoj!

ZAGREB - Slovenija može izbjeći scenarij u kojem će biti prisiljena tražiti financijsku pomoć eurozone, rekao je guverner Banke Slovenije Marko Kranjec, ako Vlada provede duboke i hitne reforme, osobito posrnulog bankarskog sektora. Najveći problem financijskog sustava su nenaplativi krediti koji zauzimaju 13,2 posto ukupnih plasmana banaka. Točno toliki udjel loših kredita sredinom godine imale su i hrvatske banke, ali one taj teret, za razliku od uzdrmanih slovenskih, dobro nose.

- Velika je prednost hrvatskih banaka što su tijekom dobrih godina, zahvaljujući HNB-ovim mjerama protiv kojih su se uglavnom bunile, stvorene zalihe pa sada lakše podnose udarce krize - kaže Mirna Dumičić iz HNB-ova Sektora za financijsku stabilnost, koja je zajedno s kolegom Tomislavom Ridzakom ovih dana dobila nagradu Marijan Hanžeković za rad “Odrednice bankarskih neto kamatnih marži u srednjoj i istočnoj Europi”.

Brige zbog loših kredita

Usporedba s ostalim zemljama regije pokazuje da su hrvatske banke najbolje kapitalizirane, što znači da je njihova sposobnost da se nose s potencijalnim gubicima sasvim solidna, barem za sada. Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka kreće se oko 20 posto, a slovenskih tek oko 12 posto. To ipak ne znači da loši krediti bankama u Hrvatskoj ne zadaju velike brige. Štoviše, prilično su odredili njihovo ponašanje u ovoj godini. Kod poduzeća ne mogu naplatiti gotovo četvrtinu kredita, a u slučaju građevinskih tvrtki udjel nenaplativih kredita dosegnuo je čak 37,8 posto.

“Razlog tako visoke razine problematičnih kredita jest izražena osjetljivost modela financiranja gradnje i prodaje stambenih i poslovnih objekata na kretanje ekonomskog ciklusa, na koju upućuje i stagnacija stambenih kredita”, objašnjavaju analitičari HNB-a u posljednjem Biltenu o bankama.

Švicarci i građevinari

Ako su građevinari naslabija točka sektora poduzeća, kod stanovništva su to dužnici u švicarcima. U rizičnu skupini B i C HNB je svrstao osam posto stambenih kredita u švicarskim francima, a udjel loših stambenih kredita u eurima zadržao se na 3,5 posto. Rast loših kredita, averzija banaka prema riziku, kao i nesklonost stanovništva uzimanju novih kredita, doveli su do zabrinjavajućeg zastoja kreditiranja, osobito privatnog sektora.

Građani neće kredite

U prvih deset mjeseci ukupni su plasmani banaka pali dva posto. Pritom su krediti poduzećima i stanovništvu smanjeni četiri posto, otprilike za 11 milijardi kuna. Dok stanovništvo gotovo ni ne traži nove kredite, nego se uglavnom muči s otplatom starih, sve je manje tvrtki koje su uopće sposobne dobiti zajam.

No, bankama i dalje ostaje država kao pouzdan klijent. U deset mjeseci krediti državi porasli su 12 posto, odnosno za 4,5 milijardi kuna. To, doduše, uključuje i kredite brodogradnji koje je preuzela država, ali to ne mijenja opći trend. Unatoč teškoćama s kojima se banke suočavaju, ostaje javna percepcija da one i dalje “masno zarađuju”. Promatra li se profitabilnost banaka, kaže Ridzak, Hrvatska tu ne odstupa od zemalja regije i negdje je u sredini. Povrat na imovinu, primjerice, u Hrvatskoj iznosi 1,1 posto; najviši je Estoniji, 2,2 posto, a najniži u Rumunjskoj i Sloveniji, oko nule. Podaci za prvih devet mjeseci pokazuju da se dobit banaka prije oporezivanja smanjila za 16,6 posto ili oko 617 milijuna kuna i iznosila je 3,1 milijardu kuna.

Blagi pad zarade

- Izostanak kreditnog rasta te povećanje udjela nenaplativih kredita rezultirali su blagim smanjenjem osnovnog izvora zarade banaka, odnosno kamatnih prihoda od kredita, stoji u Biltenu HNB-a. Ipak, čini se da je padu dobiti u ovoj godini najviše pridonio rast troškova zaduživanja banaka u inozemstvu, koji je u prvoj polovici godine iznosio 17,3 posto. U isto vrijeme banke pojačano smanjuju svoju inozemnu zaduženost, prije svega kod majki. Vanjski dug bankarskog sektora od početka godine smanjen za 1,6 milijardi eura, pri čemu onaj kratkročni za 1,1 milijardu eura.

Prilike kod kuće tome su svakako išle u prilog. Dok s jedne strane ne nalaze dobre klijente, stanovništvo štedi novac pa rastu depoziti. Na kraju prošle godine krediti su bili 37 posto veći od depozita, a sada se njihova prednost smanjila na 27 posto. Tako je likvidnost bankarskog sustava na zavidnoj razini i banke iznose kapital u inozemstvo. No, trenutačni proces razduživanja hrvatskih banaka, smatra guverner Boris Vujčić, nije ništa dramatičniji nego u zemljama regije.

‘Prihvatite rizik’

- To će prestati čim ekonomske akivnosti ojačaju, ali preduvjet je spremnost banaka da prihvate rizik i počnu dodjeljivati kredite. Nije sada sve samo na bankama, ali one se moraju probrinuti da njihov prociklički odnos prema riziku ne zakoči oporavak gospodarstva - izjavio je Vujčić Reutersu. Dok se od banaka očekuje malo hrabrosti - da više kreditiraju privatni sektor i pokrenu oporavak - one pre-feriraju drukčiji redoslijed: čekaju oporavak i onda će odobravati više kredita. Za sada je izvjesno samo da loši krediti i dalje rastu. Na kraju rujna, rekao je Vujčić, dosegnuli su 14 posto.