VODA DO GRLA

Inozemni dug krajem rujna iznosio je 45,6 milijardi eura

 Marin Tironi/CROPIX

ZAGREB - Hrvatski bruto inozemni dug na kraju rujna prošle godine iznosio je 45,6 milijardi eura, što je u odnosu na kolovoz smanjenje za 368,2 milijuna eura, ili za 0,8 posto, podaci su Hrvatske narodne banke.

Ukupni je inozemni dug manji i u odnosu na kraj 2011. godine i to nominalno za 152,8 milijuna eura, ili 0,3 posto.

"Promotri li se godišnja dinamika, vidljivo je da su priljevi kapitala tijekom prve polovine prošle godine ipak bili razmjerno snažni, zbog zaduživanja države, dok je u trećem tromjesečju, unatoč poboljšanju inozemnih uvjeta financiranja, došlo do zamjetnog razduživanja, i to banaka i poduzeća", zamjećuju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu.

Po statističkim podacima HNB-a, inozemni dug države krajem rujna prošle godine iznosio je 8,4 milijarde eura, što je u odnosu na kraj 2011. povećanje za 1,4 milijardu eura, ili za 20 posto. Tako je i udio duga središnje države u ukupnom inozemnom dugu povećan s 15,3 posto krajem 2011. na 18,4 posto krajem devetog mjeseca 2012.

"Svoju inozemnu poziciju primjetno je pogoršala jedino središnja država, što je uglavnom posljedica izdanja obveznice na američkom tržištu u travnju 2012. te s njime povezanih transakcija na sekundarnom tržištu u nastavku godine", navode analitičari HNB-a.

Inozemni dug poslovnih banaka na kraju rujna prošle godine iznosio je 10,63 milijarde eura, što je u odnosu na kraj 2011. smanjenje za 992,8 milijuna eura, ili za 8,5 posto.

Po podacima HNB-a, inozemni je dug poslovnih banaka krajem 2011. iznosio 11,6 milijardi eura, u prvom je tromjesečju povećan za 121,7 milijuna eura, na 11,7 milijardi eura, no krajem lipnja pada na 11,3 milijardi, a krajem rujna na 10,6 milijardi eura.

"U procesu razduživanja prednjačile su poslovne banke, koje su se prošle godine počele razduživati ranije nego inače, već u lipnju, a zatim su u ljetnim mjesecima iskoristile povećan priljev depozita za uobičajeno smanjenje inozemnog duga. Istodobno su i nebankarske financijske institucije nastavile trend inozemnog razduživanja koji, uz manja kolebanja, traje već četvrtu godinu. Još je snažnije razduživanje bilo prisutno kod javnih poduzeća, a stanje njihova inozemnog duga dodatno se smanjilo i zbog preuzimanja dijela duga brodogradilišta od strane države", navode analitičari HNB-a.

Napominju također kako su ostala, većinom privatna poduzeća povećala svoju inozemnu zaduženost, što je ponajviše bilo odraz travanjskog izdanja inozemne obveznice jednoga velikog poduzeća (Agrokora koji je izadao obveznicu u iznosu od 300 milijuna eura), dok su ostala poduzeća uglavnom tek refinancirala dospjele obveze.

Po statističkim podacima HNB-a, inozemni dug ostalih domaćih sektora (trgovačka društva i nebankarske financijske institucije) na kraju rujna prošle godine iznosio je 19,6 milijardi eura, što je u odnosu na kraj 2011. godine smanjenje za 2,7 posto, ili nominalno za 544 milijuna eura.

Statistika bruto inozemnog duga obuhvaća i izravna ulaganja (dužničke transakcije između kreditora i dužnika ostalih sektora, koji su međusobno vlasnički povezani) koja su krajem rujna iznosila 6,9 milijardi eura, što je otprilike na razini kraja 2011. godine.

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku značajno su se smanjila i u prva tri tromjesečja 2012. iznosila su tek 500 milijuna eura, što je upola manje nego u istom razdoblju godine prije, napominju analitičari HNB-a i dodaj u kako se tek polovina ulaganja odnosila na nove projekte, poglavito u nekretnine, djelatnosti turizma te trgovine koje su i u proteklom kriznom razdoblju privlačile inozemne ulagače, dok još uvijek nema značajnih ulaganja u proizvodne djelatnosti.

Iako se u posljednjem tromjesečju očekuju pojačani priljevi kapitala s osnove povlačenja inozemne imovine banaka i snažnijeg zaduživanja poduzeća, neto priljevi u cijeloj će 2012. vjerojatno ostati potisnuti kao i u prethodne dvije godine, procjenjuju analitičari HNB-a.

Napominju također kako je u posljednjem tromjesečju prošle godine nekoliko velikih javnih i privatnih poduzeća iskoristilo povoljnije uvjete financiranja na inozemnom tržištu te refinanciralo svoje obveze prema domaćim bankama inozemnim kapitalom. Istodobno bi se preostala, većinom manja poduzeća mogla blago razduživati, a očekuje se i nastavak trenda razduživanja poslovnih banaka te nebankarskih financijskih institucija. Kako je središnja država izdanjem obveznice (u travnju na američkom tržitšu) osigurala refinanciranje svojih inozemnih obveza, stanje njezina inozemnog duga ostat će stabilno do kraja godine, procjenjuju u središnjoj banci.

Ukupno bi stanje inozemnog duga u posljednjem tromjesečju 2012. moglo porasti te biti približno jednako onom na kraju godine prije. Ipak, uz očekivani pad BDP-a pogoršat će se relativni pokazatelj inozemne zaduženosti na 102,3 posto BDP-a, dok će udio duga u izvozu robe i usluga ostati stabilan na približno 240 posto, zaključuju analitičari središnje banke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 11:52