VELIKA POMOĆ

HRVATSKIM TVRTKAMA 30 MIL. EURA NA POKLON Prvi natječaj EU za manje od mjesec dana

 Davor Pongračić/CROPIX

Potkraj prosinca ili najkasnije početkom siječnja kreće dugo očekivani poziv hrvatskim tvrtkama da se prijave za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, u sklopu kojega će Bruxelles hrvatskim poduzećima na raspolaganje staviti 30 milijuna eura.

Sredstva za to, potvrdili su nam u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, osigurana su u Europskom fondu za regionalni razvoj, i to u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. Prvi je to veliki natječaj namijenjen hrvatskim tvrtkama otkako smo 1. srpnja postali 28. članica EU.

Jačanje konkurentnosti

Financijska injekcija EU namijenjena je malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, pa je nadležno tijelo za njegovu provedbu Ministarstvo poduzetništva i obrta Gordana Marasa. Minimalna potpora na koju mogu računati tvrtke koje se za nju izbore na natječaju iznosi pola milijuna, a najveća 3,5 milijuna eura.

EU će kroz taj program sufinancirati projekte u iznosu do 60 posto, i to s ciljem jačanja konkurentnosti malih i srednjih hrvatskih tvrtki. Poseban dio te financijske omotnice namijenjene tvrtkama je jačanje konkurentnosti u području turizma, i to radi gradnje, preuređenja i poboljšanja kvalitete smještaja u malim i srednjim hotelima, kao i razvoja dodatne turističke ponude.

Novac za tvrtke samo je jedan, i to manji segment ukupne pomoći koji je EU namijenila Hrvatskoj. Do kraja ožujka vrijednost investicija pokrenutih novcem iz strukturnih i kohezijskog fonda trebala bi doseći 780 milijuna eura, od čega je već sada oko 300 milijuna eura u provedbi, među kojima su i vodoopskrbni sustavi u Poreču i Osijeku. Neki od natječaja za preostalih 480 milijuna eura već su raspisani. Među njima su i ovih dana raspisana tri natječaja vrijedna 56 milijuna eura, od kojih samo bespovratna sredstva za razvoj poslovne infrastrukture dosežu 27 milijuna eura.

20 milijardi u investicije

- Ukupna sredstva koja ćemo dobiti iz EU u 2014., uključujući i potpore za poljoprivredu i ruralni razvoj, trebala bi iznositi 6,1 milijardu kuna. Kako u idućoj godini očekujemo da će država i javna poduzeća investirati između 18 i 20 milijardi kuna, to znači da će otprilike svaka treća kuna doći iz fondova EU - ističe Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU.

Grčićev optimizam nije bez pokrića. Vladini podaci pokazuju da je u protekle dvije godine došlo do znatnog rasta i ugovaranja, i isplata novca iz IPA-e, Unijina pretpristupnog fonda. Od početka 2012. pa do 22. studenoga ove godine Hrvatska je iz IPA-e ugovorila 289,7 milijuna eura, što je znatno više nego u razdoblju od 2008. do kraja 2011., kada je ugovoreno 252,5 milijuna eura. Još veći rast zabilježen je kod isplata iz IPA-e: u posljednje dvije godine one su dosegle 216,6 milijuna eura (u prethodne četiri godine ugovoreno je 127,1 milijun eura).

- Kod ugovaranja sredstava iz fondova EU imamo rast od 114 posto, dok je kod isplata sredstava iz tih istih fonodova rast 170 posto - kaže Grčić.

Čeka nas 8 milijardi eura

Hrvatskoj je od sljedeće godine pa do kraja desetljeća iz strukturnih i kohezijskog fonda na raspolaganju nešto više od osam milijardi eura, ili oko 1,2 milijarde eura u prosjeku godišnje. Taj iznos ne uključuje poljoprivredu i ruralni razvoj, koji su priča za sebe.

Inače, ukupan iznos koji je EU dodijelila Hrvatskoj od 2000. pa do ulaska doseže 1,12 milijardi eura. Od toga, kažu u Grčićevu ministarstvu, dosad je ugovoreno 806,2 milijuna eura, ili gotovo 72 posto, a realizirano je 584,2 milijuna eura, ili nešto više od 52 posto.

‘Novac EU može zakočiti državna administracija’

Za razliku od Vlade, neovisni ekonomisti nisu baš uvjereni da je Vladino bacanje karata na pokretanje investicijskog ciklusa novcem EU mudar potez. Upozoravaju da se hrvatska administracija dosad pokazala slabom karikom u povlačenju sredstava iz fondova EU.

- Kapacitet naše administracije je, općenito gledano, slab. Provedba infrastrukturnih projekata koji bi se sufinancirali novcem EU privremeno bi mogla zadržati određenu razinu zaposlenosti, no porast će i uvoz - upozorava Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke. Oporavak investicija on ni očekuje do druge polovice sljedeće godine.

- Povlačenje novca iz fondova EU ovisit će o kapacitetu državne i lokalne administracije i o rješavanju izvora sufinanciranja - kratko nam je kazao Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. A. M.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 11:21