Hrvatski vanjski dug veći za milijardu eura. Ekonomisti: Trebali smo se ranije zadužiti

Eventualna pobjeda Syrize na predstojećim grčkim izborima bila bi udar i za hrvatski financijski krvotok. Upozorenje je to dijela ekonomista, koji ocjenjuju da bi pobjeda ekstremne ljevice u Ateni “protresla” financije zemalja periferije EU, posebno Hrvatske.

- Hrvatska već sada, iza Grčke, ima najvišu premiju rizika na obveznice u EU. Skuplje se zadužujemo čak i od Bugarske i Rumunjske. Po većini pokazatelja, u EU je od nas gora jedino Grčka. Stoga bi bilo kakav potres na tržištu, do čega bi mogla dovesti i, primjerice, pobjeda Syrize na grčkim izborima, dodatno povećao premiju rizika za zemlje periferije, a Hrvatska je tu prva na udaru - upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Upravo je neizvjesnost koju generiraju grčki izbori jedan od razloga što je većina europskih zemalja svoje potrebe za zaduženjem odlučila riješiti još krajem prošle godine. Hrvatska to nije učinila, a u Vladi sada najavljuju novo izdanje obveznica od milijardu eura, kojima će pokriti stare dugove koji stižu na naplatu. Lovrinčević stoga poručuje kako se nada da u Ministarstvu financija vode računa o tajmingu izdavanja novih obveznica, a s ciljem izbjegavanja posljedica koje bi grčka politička kriza mogla imati na financijska tržišta.

Na dnu Europske unije

No, čak i bez ove “grčke priče”, hrvatska stvarnost izgleda dovoljno zabrinjavajuće. Prema podacima s kojima je ovih dana izašao HGK, vanjski dug Hrvatske od kraja rujna 2013. do kraja rujna prošle godine porastao je za 1,1 milijardu kuna, te je dosegao 46,5 milijardi eura. Samo u rujnu prošle godine zabilježen je rast vanjskog duga od 579 milijuna eura.

Po svemu sudeći, kraj prošle godine dočekali smo s vanjskim dugom koji je iznosio gotovo 108 posto hrvatskoga BDP-a.

- Takvi pokazatelji Hrvatsku i dalje zadržavaju u skupini visoko zaduženih zemalja - ističe Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Hrvatska po tome nije izoliran slučaj jer više razine inoduga od vrijednosti BDP-a među tranzicijskim članicama EU, prema podacima HNB-a, imaju i naši susjedi - Mađarska i Slovenija. Ipak, ono što u hrvatskom slučaju zabrinjava jest to što se rast vanjskog zaduženja zemlje događa u uvjetima recesije iz koje već godinama nikako da isplivamo, i kada po gospodarskim rezultatima držimo samo dno ljestvice EU.

Zemlja slučaj

- Hrvatska po svim parametrima sve više postaje zemlja slučaj. Stoga bi upravo nas teško pogodio bilo kakav potres na tržištima, poput rasta premije rizika - ocjenjuje Lovrinčević. Analize pokazuju da u strukturi hrvatskog vanjskog duga raste udio države dok se smanjuje udio banaka. Na to upozoravaju i u HGK, u kojem ističu da je rast vanjskoga duga i dalje pod dominatnim utjecajem zaduživanja opće države zbog potreba financiranja visokog proračunskog manjka, dok se s druge strane, banke zbog slabe potražnje za kreditima razdužuju.

- Tako je rujanski bruto inozemni dug opće države na godišnjoj razini povećan za dvije milijarde eura, ili za 16,9 posto, dok je istodobno dug drugih financijskih institucija smanjen za 1,3 milijarde eura, odnosno za 13,6 posto - kažu u HGK.