GLOBUS

EUROPSKA KOMISIJA I KRAVE PROTIV TOMISLAVA TOLUŠIĆA Ministru stigla opomena iz Bruxellesa

Eurobirokrati smatraju da se visina poticaja ne može mjeriti brojem krava na pašnjaku. Hrvatski ministar misli drukčije i one s premalo krava proziva za kriminal
 Bruno Konjević, Emica Elveđi / HANZA MEDIA

Ministarstvo poljoprivrede dobilo je veliku packu od Europke komisije zbog nepridržavanja europskih pravila vezanih uz poticaje za pašnjake i krške pašnjake zbog kojih je ministar Tomislav Tolušić više puta prozvao poljoprivrednike koji te pašnjake imaju u zakupu te imaju pravo na poticaje iz europske blagajne. Ministarstvo u narednim tjednima mora Europskoj komisiji poslati odgovore na nekoliko konkretnih pitanja nakon čega će ona donijeti konačno rješenje i mišljenje.

U zahtjevu za očitovanje koji je 26. lipnja poslala Ministarstvu Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije potvrđuje da hrvatski pravilnik veže uvjetni broj grla uz hektar zemlje te ističe „da im se na prvi pogled čini kako je ta odredba u suprotnosti s njihovom uredbom“ kojom nije određeno da korisnik pašnjaka mora na njima držati krave nego ga može samo održavati košnjom. Zahtjev iz Bruxellesa je u Zagreb stigao nakon što je jedan hrvatski poljoprivrednik, korisnik poticaja koji u zakupu drži velike površine krških pašnjaka, 3. travnja uputio Europskoj komisiji žalbu u kojoj tvrdi da pravilnicima koje je donijelo Ministarstvo krši europski pravilnik o dodjeli poticaja.

Ministar optužuje

Sukob između Ministarstva poljoprivrede i korisnika poticaja za krške pašnjake se rasplamsao nakon što ih je ministar Tomislav Tolušić u svibnju javno prozvao za kriminal ustvrdivši da su pojedinci koji na nekoliko tisuća hektara zakupljenog zemljišta drže svega stotinjak goveda samo za 2015. dobili više od 20 milijuna kuna poticaja. Poticaje za pašnjake koji se uglavnom nalaze na brdovitim terenima u Dalmatinskoj zagori, Lici i Gorskom kotaru dobiva ukupno oko 5000 poljoprivrednika koji su ih uzeli u zakup od 2015. godine kada je EU Hrvatskoj dala mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava za njihovo održavanje za petogodišnje razdoblje od 2015. do 2019.. Pogodni su za ekološki uzgoj goveda, ovaca i koza jer nisu zagađeni pesticidima i drugim kemijskim sredstvima, pa ih je EU odlučila zaštititi, a osim u Hrvatskoj takve pašnjake u cijeloj Europskoj uniji, imaju još samo Grčka, Francuska, Italija i Slovenija.

Ministarstvo poljoprivrede na temelju Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja preko Agencije za poljoprivredno zemljište i Hrvatskih šuma početkom 2015. raspisuje natječaje za dodjelu državne zemlje. Svi poljoprivrednici koju su se javili moraju dobivenu zemlju upisati u sustav potpora, platiti zakup za godinu dana, kupiti stoku te s državom sklopiti ugovor čiju je regularnost provjeravao DORH. No, već sredinom svibnja tadašnji ministar Tihomir Jakovina mijenja pravilnik i propisuje da zakupnici zemljišta da bi ostvarili pravo na EU potpore više ne moraju nužno imati stoku, odnosno daje im se pravo da sami odluče hoće li svoje krške pašnjake kositi ili će na njima pasti krave. U ožujku 2016. novi ministar Davor Romić potpisuje novi pravilnik u kojem jasno stoji da zakupci krških pašnjaka ne moraju imati stoku, da bi u kolovozu proglasio bitnu promjenu po kojoj je za ostvarivanje ekoloških potpora potrebno imati 5 krava na 10 hektara pašnjaka. Mnogi zakupci tada odustaju od potpora jer shvaćaju da nemaju dovoljno krava, a nemaju novca da ih kupe. U ožujku ove godine aktualni ministar Tolušić opet mijenja pravilnik te kao uvjet za dobivanje svih potpora određuje da zakupac zemljišta mora imati 5 krava na 10 hektara na kontinentalnim pašnjacima ili 3 krave na 10 hektara na krškim pašnjacima te izbacuje mogućnost da potporu dobivaju oni koji krške pašnjake kose i prodaju sijeno što je, smatraju zakupci pašnjaka, u suprotnosti s pravilnikom Europske komisije koji nigdje ne određuje koliko krava na određenoj površini treba imati zakupac jer su sredstva namijenjena održavanju zemljišta, a ne nužno uzgoju stoke. Dakle, pravo na potporu ima i onaj koji pašnjak kosi jednako kao i onaj na čijem pašnjaku pasu goveda, ovce ili koze.

Unija traži odgovor

Komisija sada poziva Hrvatsku da se očituje o usklađenosti svog pravilnika sa europskim. Konkretno od Ministarstva poljoprivrede traži odgovor na pitanje zašto je nije obavijestilo da je uvelo odredbu o minimalnom broju grla. Također želi objašnjenje zbog čega je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede odredilo da na poticaje imaju pravo samo zakupci pašnjaka koji na njima drže goveda iako to nije propisano europskom uredbom o potporama za održavanje krških pašnjaka.

Globus doznaje kako je poljoprivrednik koji je podnio žalbu Europskoj komisiji poduzetnik Claude Jambrušić koji je ostao ugodno iznenađen kada je doznao kako je Europska komisija tako promtno reagirala.

„Ne tražimo od hrvatske države ništa više niti manje od onoga što Europa propisuje. Iz ovog dokumenta koji je Europska komisija poslala Hrvatskoj je vrlo jasno da su sve moje izjave bile utemeljene i da je samo pitanje vremena kada će Ministarstvo poljoprivrede morati uskladiti hrvatski pravilnik s europskim te isplatiti ne samo nama nego i svim ostalim poljoprivrednicima sredstva koja dolaze iz Europske unije. U protivnom ćemo prepustiti nadležnim institucijama da potvrde naša prava na potpore i presude u nosu korist. Hrvatska je do kraja 2016. dobila sredstva iz Europske unije za tu godinu, a do 30. lipnja ove godine nam je država bila dužna isplatiti potpore, no to nije učinila nego je Ministarstvo namjerno pokrenulo kontrole upisanog zemljišta u sustav potpora kako bi umanjilo broj upisanih hektara i u konačnici izbjeglo isplatu što je također u suprotnosti s europskom regulativom i praksom. O tome što je, a što nije krški pašnjak prilikom upisa su određivali djelatnici Agencije, a ne poljoprivrednici koje sada država pokušava sankcionirati što je žalosno. Samo se postavlja pitanje tko će snositi odgovornost za načinjenu štetu jer će zakinuti poljoprivrednici tužiti državu, a odštetu će im na kraju platiti porezni obveznici“, komentira Jambrušić koji je u pokretanje stočarske proizvodnje u zadnje dvije godine uložio vlastitih oko 19 milijuna kuna te je preuzeo četiri tvrtke koje imaju u zakupu 9000 hektara državnih pašnjaka na kojima pase više od 1100 krava, a za 2015. godinu su dobili 22,5 milijuna kuna EU poticaja.

Milijuni za krave

Ministar Tolušić zakupcima pašnjaka poručuje da neka kupe krave, koze ili ovce ili neka odustanu od zahtjeva za poticaj. Tvrdi kako je njih nekoliko dobilo 80 posto svih pašnjaka, a nisu kupili nijedno grlo. To bi, tvrde poljoprivrednici, značilo da OPG koji je dobio u zakup 300 hektara pašnjaka sada mora imati 90 krava, a svaka u prosjeku košta 1500 eura, što je ulaganje od 130.000 eura ili oko milijun kuna. Još barem otprilike toliko treba uložiti u objekt za smještaj stoke, radnu snagu te veterinarske i druge troškove uzgoja. Stoga poljoprivrednici zakupci pašnjaka traže od Ministarstva da se ukine uvjet da moraju imati određen broj grla i da im se omogući košnja. U suprotnom će odustajati od zakupa pa će novac koji Hrvatske za to može povući iz EU fondova će ostati neiskorišten, dok će veći dio od tih 90.000 hektara zemljišta biti zapušteno umjesto da ih ljudi održavaju i od toga žive. A održavanjem velikih površina se u velikoj mjeri sprječava i širenje požara kakvi su zadnjih dana harali Dalmacijom jer se vatra najbrže širi zapuštenim područjem zaraslim u makiju.

Ne treba zanemariti ni da se zahvaljujući EU poticajima, koji su za 2016. tek djelomično isplaćeni, u Hrvatskoj u zadnje dvije godine povećao broj goveda u uzgoju, a eventulanim gašenjem takvog modela potpore, opet će se smanjiti te će domaće tržište biti još više ovisno o uvozu junadi za tov i teletine nerijetko sumnjivog porijekla i kvalitete.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 21:39