DRAMATIČNI IZVJEŠTAJ HNB-a: U zadnja tri mjeseca2012. nitko nije uložio u Hrvatsku. Država se nastavlja zaduživati

Trend zaobilaženja Hrvatske od strane ino-ulagača nastavljen je i prošle godine. Kako, naime, pokazuju preliminrani podaci središnje banke, stranci su u Hrvatsku lani uložili tek nešto više od 973 milijuna eura. To je 107 milijuna eura, ili 10 posto, manje nego u 2011. godini.

Čišćenje portfelja

Posebno je kritično, ocjenjuje se u posljednjem Biltenu Hrvatske narodne banke, bilo posljednje lanjsko tromjesečje, kada ulaganja iz inozemstva praktično nije ni bilo. Cjelokupni iznos ino-ulaganja u posljednjem lanjskom kvartalu od samo stotnjak milijuna eura zapravo se, ocijenili su u HNB-u, odnosio na pretvaranje duga u kapital nekih privatnih tvrtki.

- S tek šest milijuna eura uložnih u nove projekte tijekom posljednja tri mjeseca 2012. nastavlja se suzdržanost međunarodnih ulagača prema ulaganju u Hrvatsku - istakli su u HNB-u.

U biti, umjesto privlačenja novog kapitala iz inozemstva - bilo u postojeće tvrtke, bilo u pokretanje neke nove proizvodnje - Hrvatskoj se (i) na ulagačkom planu događa financijska konsolidacija tvrtki koje su izmučene lošim uvjetima poslovanja, dugotrajnom recesijom i novim propisima, među kojima svakako ključno mjesto pripada uvođenju instituta predstečajnih nagodbi. Taj je proces, upozoravaju analitičari, tek na početku i u ovoj će godini vjerojatno zahvatiti financijski sektor. Putokaz za to nedavno je osnivanje “bad” banke, u koju je Hypo prebacio svoje loše plasmane. Sada, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, možemo očekivati da će sličan recept primijeniti i druge banke i druge financijske institucije, koje muku muče s naplatom svojih potraživanja, a čime će nastojati očistiti svoj portfelj.

Nastavak pada

- Hrvatska je lani imala nastavak procesa pada stranih ulaganja, koja su, inače, i ranijih godina bila na niskim razinama. No, u dio zemalja u regiji, posebno u srednjoj Europi i na Baltiku, strani se kapital počeo vraćati, što se vidi i po dinamici gospodarskog oporavka u tim zemljama. Jugoistočna Europa je u očima investitora postala drugi svijet, kojem, na žalost, i mi pripadamo - ističe Lovrinčević.

Novi model razvoja

Osim zemalja srednje Europe i Baltika, strani kapital u sve većoj mjeri odlazi i u Rusiju, Ukrajinu i Tursku, inače, neke od rijetkih zemalja čiji poslovni ljudi pokazuju sve veće zanimanje za ulaganjima u Hrvatsku. Ulagače iz realnog sektora u njihovu pohodu na europski istok slijede i banke, a Hrvatska, kao i ostatak europskog jugoistoka, tu ostaje kratkih rukava. Razloga za to ima puno i kreću se u rasponu od dugotrajne recesije, kroz koju prolazimo već petu godinu za redom, preko neprovedenih reformi, koje bi nas učinile privlačnima stranim ulagačima, pa do izostanka prihoda od privatizacije posljednjih nekoliko godina.

Hrvatska, kao ni ostale zemlje regije, nije uspjela pronaći ni novi model razvoja, koji bi privukao ino-ulagače. Dosadašnji se model temeljio na potrošnji, posljedica čega su veliki dugovi i razduživanje, koje može trajati i cijelo desetljeće.

- Jugoistok Europe je stao - žali se Lovrinčević.

Iako podaci o ukupnim ulaganjima stranaca u hrvatsko gospodarstvo u posljednjih 20 godina ne izgledaju loše, budući da su ukupne strane investicije dosegle 26,75 milijardi eura, treba naglasiti da je u Hrvatskoj i dalje vrlo malo ‘greenfield’ ulaganja, onih koji proizvodnju pokreću od nule, a čiji je rezultat povećanje zaposlenosti i izvoza. Statistika središnje banke pokazuje da su stranci od 1993. do kraja prošle godine najviše novca plasirali u naš financijski sektor, posebno u banke, zatim u sektor trgovine, telekome i naftnu industriju, te u nekretnine.

Ponovni početak

Problem je, međutim, što posljednjih godina nije bilo ni (značajnijih) ulaganja u već postojeće tvrtke. To bi se donekle trebalo promijeniti ove godine, budući da je Vlada najavila privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja . S druge strane, čak ni Vladine radne skupine i agencije teško da će nas pomaknuti s mrtve točke kada je riječ o ‘greenfield’ ulaganjima.

- Banke će se u ovoj godini nastaviti razduživati, dok će se država nastaviti zaduživati. Neka značajnija ulaganja teško je očekivati - zaključuje Lovrinčević.