DOZVOLE ZA SPAS: ODLUKE ĆE DONOSITI EUROPSKA KOMISIJA

Dosad smo dali 45 milijardi potpora: Više ne smijemo!

 Damjan Tadić/CROPIX

ZAGREB - Hrvati će još dugo plaćati RTV pristojbu. Proizlazi to iz izvješća o 12 novih potpora koje će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja uskoro poslati Europskoj komisiji.

Jedna od tih potpora tiče se Zakona o HRT-u, kojim se regulira i plaćanje obavezne RTV pristojbe. Samim uvrštanjem tog zakona u dokument koji se upućuje u Bruxelles prije nego što je Hrvatska i službeno postala članicom EU navedena potpora ulazi u kategoriju “zatečenih potpora”.

Osim Zakona o HRT-u, na listi AZTN-a nalazi se i novi Zakon o poticanju ulaganja, pojedini programi HBOR-a i HAKOM-a te mjere za poticanje drvne industrije i obnovljivih izvora energije. Na popisu se nalazi i program Grada Zagreba za poticanje lokalnih medija.

Stroga pravila

- Ti će se programi moći primjenjivati i nakon što Hrvatska uđe u EU, jasno uz uvjet da ih odobri i Europska komisija. Jednom kada Bruxelles odobri te programe, oni se mogu lako obnoviti - kaže Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.

Rad mnogih tvrtki u nas bez potpora je bio gotovo nezamisliv. No, situacija se sada mora radikalno promijeniti, ne samo zato što više nema novca, nego i zbog vrlo strogih pravila EU o potporama. U Bruxellesu su posebno osjetljivi na potpore za restrukturiranje, koje znatno narušavaju tržišnu utakmicu.

Privatni vjerovnik

Zbog toga je AZTN već upozorio Ministarstvo financija da dobro odvaže Zakon o financijskom poslovanju kojim se vjerovnike, među kojima je i država, obvezuje da sudjeluju u spašavanju tvrtki.

- Ako će se država u tome ponašati kao privatni vjerovnik, onda je to u redu. No, ako će se pojaviti kao davatelj potpora, kojima samo pokušava sačuvati zaposlenost, onda je to druga priča - ističu u antimonopolskoj agenciji, u kojoj strahuju da bi Linićev pokušaj spašavanja 20.000 tvrtki na kraju mogao završiti kao slični pokušaji diljem bivšeg socijalističkog bloka, gdje su brojne tvrtke morale vraćati potpore koje su godinama primale, zbog čega je velik broj njih završio i u stečaju. Nakon ulaska Hrvatske u EU ovlasti AZTN-a u kontroli ponašanja poduzetnika na tržištu će jačati, a AZTN će zajedno sa sličnim agencijama ostalih zemalja članica postati dijelom europskog sustava zaštite tržišnog natjecanja.

Nema više odabranih

Uz promjenu uloge AZTN-a i prelazak potpora u nadležnost EK, Hrvatsku u tom području čeka još niz promjena.

- Pristupanje EU trebalo bi donijeti velike promjene: obujam potpora morao bi konačno početi opadati, struktura bi im se trebala mijenjati na štetu sektorskih, a u korist horizontalnih potpora, a kontrolu nad državnim potporama preuzela bi EK, navodi Marina Kesner-Škreb, autorica najnovijeg newslettera Instituta za javne financije pod nazivom “Što će biti s hrvatskim državnim potporama nakon pristupanja EU?”.

Hrvatska je u 2010. za potpore izdvojila 1,2 posto BDP-a, a zemlje članice EU 0,5 posto. U proteklih devet godina, ističe Kesner-Škreb, na tom području nije bilo značajnijih pomaka: udio državnih potpora jedan je od najviših Europi, a njihova struktura gotovo je zamrznuta. Dominiraju sektorske potpore za odabrane, prvenstveno u brodogradnji i prometu. Takve potore u EU čine tek 15 posto svih potora, u Hrvatskoj iznose više od 68 posto (bez prometa).

Nova pravila u EU

Istodobno, horizontalne potpore, one namijenjene svim poduzetnicima, u EU predstavljaju 85 posto, a u Hrvatskoj su gotovo tri puta manje i čine tek 32 posto potpora. Na koncu, sama EK priprema krupne promjene u sustavu državnih potora koje bi trebale stupiti na snagu do kraja 2013. godine. Uz ostalo, EK će pojednostaviti i izmijeniti veliki dio pravila za dodjelu potpora, a ubrzat će i proces donošenja odluka.

Stoga se može očekivati kretanje prema “manjim, ali boljim” potporama i smanjivanje sektorskih potpora, osobito poduzećima u teško-ćama. Kada je riječ o potporama male vrijednosti, njihova se granica povećava sa 100 na 200 tisuća eura. Potpore do tog iznosa ne moraju se prijaviti EK. Sve oskudnija državna sredstva, kaže Kesner-Škreb, “napokon se moraju početi racionalno koristiti”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:30