ŠOKANTNO OTKRIĆE

'DOKAZ' DA SU MJERE ŠTEDNJE NEOPHODNE NASTAO JE ZBOG GREŠKE U EXCEL TABLICI Rezultati najnovije revizije znanstvenika

Tablica je trebala izračunati prosjek vrijednosti za 20 zemalja, no greškom ga je računala za samo 15

BOSTON - Ekonomsko istraživanje o povezanosti zaduženosti države i njegovom utjecaju na bruto domaći proizvod, objavljeno 2010., često je bilo citirano u desnim medijima i međunarodnim organizacijama kao dokaz da su mjere štednje neophodne za oporavak ekonomije.

Istraživanje, nazvano ‘Rast u vrijeme duga’, napisali su Carmen Reinhart i Kenneth Rogoff, no od samog početka bilo je na meti kritika.

Brojni stručnjaci doveli su u pitanje uzročno-posljedičnu vezu između duga i slabog rasta, ističući kako je jednako moguće da slab rast uzrokuje dug, a ne obratno.

No, brojke predstavljene u istraživanju prihvaćene su bez pogovora, dok najnovija recenzija nije otkrila šokantnu činjenicu: Konačne brojke posljedica su greške u Excel datoteci koja se koristila pri izradi istraživanja.

Troje ekonomista sa Sveučilišta u Massachusettsu pokušali su reproducirati rezultate istraživanja sa svojim podacima, no nisu mogli. Zamolili su Reinhart i Rogoffa za originalne tablice, i u njima pronašli grešku u formuli koja je računala prosjek rasta.

Tablica je trebala izračunati prosjek vrijednosti za 20 zemalja, no greškom ga je računala za samo 15.

Sporna Excel tablica korištena u originalnom istraživanju

Uz grešku u Excel tablici, pronašli su još dvije greške za koje je pitanje koliko su slučajne. Prvo, u tablici se nisu koristili podaci za neke zemlje u godinama nakon drugog svjetskog rata. Originalno istraživanje nije navelo nikakve razloge za ovu odluku.

Druga greška zapravo je upitna odluka tretiranja nekih podataka. Punih 19 godina visokog duga i umjerenog rasta Velike Britanije (između 1946. i 1964.) uneseno je kao jedan podatak, i uspoređeno sa samo jednom godinom visokog duga u Novom Zelandu, kada je ta država zabilježila pad BDP-a od 7,6 posto.

Konačni rezultati, nakon revizije, više ne pokazuju jasnu povezanost između duga i manjeg BDP-a. Iako je rast veći u zemljama koje imaju dug manji od 30% BDP-a, ne postoji jasna točka nakon koje se rast usporava i počinje padati.

Najnovija revizija time dodatno baca sumnju na tvrdnje političara kako su mjere štednje neophodne za ekonomski oporavak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 06:36