Kupovna moć: Hrvatski radnik zaradi više od kolega iz nove Europe

Prosječna hrvatska plaća iznosi 1756 dolara po paritetu kupovne moći i nalazi se na 27. mjestu liste od 72 zemlje svijeta, koliko ih je u svoje istraživanje uključila Međunarodna organizacija rada (ILO), a koje je prenio BBC.

Nižu prosječnu plaću po paritetu kupovne moći od Hrvatske imaju neke nove članice Europske Unije poput Slovačke (1385 dolara), Mađarske (1374 dolara), Estonije (1276), Litve (1109), Rumunjske (954 dolara) i Bugarske (750 dolara). Paritetna prosječna plaća u BiH iznosi 1338, srpska je 1058 paritetnih dolara, a slovenska nije izračunata.

Luksemburg odskače

Najviši životni standard imaju stanovnici Luksemburga s prosječnom paritetnom plaćom od 4089 dolara. Slijede Norveška sa 3678, Austrija sa 3437, SAD sa 3263 i Velika Britanija sa 3065 dolara. Na dnu liste 72 zemlje su Filipini, gdje prosječna plaća iznosi 279 dolara, Pakistan sa 255 te Tadžikistan sa 227 dolara, pokazalo je istraživanje ILO-a.

Dolar po paritetu kupovne moći (PPP dolar) posebno je stvorena mjerna jedinica, a odgovara jednom američkom dolaru potrošenom u SAD-u. Kako navodi BBC, konverzija u PPP dolare pokazuje koliko se za prosječnu plaću iz neke zemlje može kupiti dobara i usluga u SAD-u. Prosječna plaća u svijetu iznosi 1480 dolara, kolika je, primjerice, u Poljskoj.

Njen izračun bio je vrlo zahtjevan posao. Ekonomisti ILO-a morali su prvo izračunati ukupnu masu plaća za svaku državu. Da bi to učinili, morali su pribaviti prosječnu plaću iz svakog nacionalnog ureda za statistiku i pomnožiti je s brojem zaposlenih za svaku zemlju. Zatim su ukupne mase plaća iz svih zemalja zbrojili i podijelili s ukupnim brojem radnika u svijetu. Rezultat je prosječna svjetska plaća od 1480 PPP dolara.

Juani i dolari

“Ako netko u Kini uzme svoju plaću od 1500 juana i ode u banku, zapravo će dobiti 200 dolara. Ali na temelju toga ne računamo globalni prosjek jer je važno što ljudi mogu kupiti s tih 1500 juana. Ustanovili smo da je to jednako 400 dolara”, rekao je za BBC Patrick Belser, ekonomist ILO-a. Podaci pokazuju, objasnio je, da je prosječna plaća u svijetu još uvijek vrlo niska, a time i razina ekonomskog razvoja, uprkos velikom bogatstvu koje vidimo na nekim mjestima.