EKSKLUZIVNI INTERVJU

Čelnik IFO instituta za Globus: 'Hrvatsku tište krupne neravnoteže, morate oslabiti kunu!'

Direktor IFO instituta Clemens Fuest
 Reuters

Prof. dr. Clemens Fuest predsjednik je njemačkog ekonomskog instituta Ifo tek nešto više od mjesec dana, a već je svojim istupima i stavovima privukao pozornost svjetskih ekonomskih krugova i najšire javnosti.
Najviše je odjeknuo njegov prijedlog da države članice eurozone počnu izdavati posebnu, posve novu vrstu državnih obveznica nazvanih "obveznice odgovornosti" ili "obveznice povjerenja" (eng. accountability bonds). Internetski portal njemačkog tjednika Focus napisao je da Fuest s tim obveznicama "rješava krizu eura" jer prezadužene države članice ne bi mogle svoje dugove pretovarivati drugim članicama.
Zanimljivo je i Fuestovo suprotstavljanje ukidanju novčanice od 500 eura, koje je najavila Europska centralna banka radi učinkovitijeg sprečavanja pranja novca stečenog krijumčarenjem droge i borbe protiv sive ekonomije.

Na mjestu predsjednika Ifo instituta naslijedili ste vjerojatno naslavnijega njemačkog ekonomista dr. Hansa-Wernera Sinna, koji je više puta posjetio Hrvatsku i u Zagrebu je nedavno održao vrlo impresivno predavanje. Možemo li očekivati da ćete i vi u Hrvatskoj održati poneko predavanje? Jeste li već posjećivali Hrvatsku, jeste li upoznati s njezinom ekonomijom kao zemlje na južnoj periferiji Europske unije? Jeste li voljni, kao što je to činio dr. Sinn, ponuditi svoje ekspertno znanje hrvatskoj Vladi?


- Nisam specijalist za hrvatsku ekonomiju, ali sam vrlo pažljivo proučio izvješće Ifo instituta o hrvatskim ekonomskim reformama i svakako bih rado sudjelovao u raspravama o hrvatskoj ekonomskoj politici.
Hrvatsku tišti nekoliko krupnih ekonomskih neravnoteža, najviše negativna međunarodna investicijska pozicija (NIIP) od 80 posto BDP-a, zatim javni dug od gotovo 90 posto koji raste, nezaposlenost od 16 posto, a među mladima gotovo 50 posto.

EPH

Biste li za rješavanje tih neravnoteža bili skloniji savjetovati "kejnzijanski" pristup ili rezanje potrošnje, "unutarnju devalvaciju" (deflaciju) i fiskalnu prilagodbu? Kakvu bi ulogu u otklanjanju tih neravnoteža mogla imati hrvatska monetarna politika?

- Mislim da je koncept koji je razvila istraživačka ekipa Ifo instituta, koja je i napisala izvješće o hrvatskoj ekonomiji, osigurao vrlo uravnotežen skup preporuka. Hrvatski problem ne može se riješiti stimulativnim politikama financiranim kratkoročnim zaduživanjem. Potrebna je konzistentna strategija koja uključuje postupnu deprecijaciju deviznog tečaja, fiskalnu konsolidaciju koja neće ometati i kočiti rast (growth friendly) te osobito strukturne reforme na tržištu rada i u poreznom sustavu...

Tekst u cijelosti pročitajte u novom broju tjednika Globus!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 08:41