Planina Klek, iznad Ogulina u Gorskom kotaru, omiljena je među planinarima zbog svoje ljepote i okomitih stijena na najvišem dijelu, a među izletnicima zbog toga što veći dio uspona, do planinarskog doma koji je za mnoge završna točka, nije previše zahtjevan.
Klek je poznat i kao usnuli div jer njegova silueta, kad mu prilazite iz smjera Zagreba, podsjeća na čovjeka koji leži. Gotovo okomita stijena na vrhu, koji se nalazi na 1182 metra nadmorske visine, izgleda kao glava, nekoliko kilometara dugačak hrbat koji se proteže u smjeru sjevera kao tijelo, a stijene Klečice, čija je visina 1058 metra, kao stopala s petama položenima na tlo.
Čitajte i: Osam stvarno dobrih razloga da Uskrs provedete u lošinjskoj uvali Čikat
Staza počinje kod kuće s crveno-bijelim krovom i putokazom za Klek, gotovo je ravna i prolazi kroz šumu, a nakon nekoliko minuta hoda izlazi se na gorsku livadu te potom ponovno skreće u šumu na mjestu gdje počinje nešto strmiji uspon i krivuda obroncima dijelom izloženima suncu.
Skriveno okupljalište vještica
Staza je dobro markirana pa se teško izgubiti, a uz put su, na mjestima gdje se pruža pogled prema Bjelolasici, postavljene drvene klupe. Na nekoliko mjesta imate i ploče s informacijama o životinjama koje ovdje obitavaju. Nakon otprilike sat vremena hoda, dijelom po stjenovitoj, dijelom po zemljanoj stazi, dolazi se do visoravni na kojoj prolazite kroz velika vrata s natpisom “Dobro došli u carstvo klečkih vještica” - ovdje se, prema legendi, vještice okupljaju za olujnih noći.
Na kraju staze na visoravni dolazi se do planinarskog doma s natkrivenom terasom. Otvoren je preko vikenda i u njemu možete kupiti piće, ali ne i hranu, pa je treba ponijeti. Iznad doma je strma, dvjesto metara visoka stijena na kojoj je i vrh Kleka. Do njega se hoda oko pola sata, a neki su dijelovi jako strmi pa su uz stazu postavljene sajle.
Čitajte i: Kolumbija - užitak za sva osjetila! Jacqueline Marovac nakon 25 godina ostvarila san
Na nju se mogu popeti i posve neiskusni planinari, ali je preporučljivo imati gojzerice i jaknu koja štiti od vjetra i kiše jer klima na planini može biti prevrtljiva, a dobro dođu i štapovi za planinarenje, osobito na silasku. No, sav napor od penjanja zaboravi se kad dođete na vrh, s kojeg se pruža pogled prema Risnjaku, Bjelolasici i jezeru Sabljaci, a za lijepog vremena i na slovenske Alpe.
Gradska legenda - Nesretna ljubav
Rijeka Dobra u blizini hotela Frankopan utječe u veliku špilju i ponire pod zemlju, a to se mjesto naziva Đulin ponor, prema starom imenu za Dobru, koju su nekad zvali Đula. No, postoji i puno romantičnije objašnjenje. Prema legendi, ime je dobio po djevojci Đuli koja se zaljubila u mladog krajiškog kapetana, a kada je on poginuo u bitci s Turcima, ona se zbog nesretne ljubavi bacila u ponor.
