U proteklih godinu i devet mjeseci, otkako smo se suočili s pandemijom, mnogi su od nas postali svjesniji da određeni pojedinci i skupine trebaju našu svesrdnu pomoć, a iz takve ljudske i humane priča nastale su i pletene kape Da -Mogu. Istoimeno društveno poduzeće sa sjedištem u Zagrebu, pokrenuto je s ciljem osnaživanja ručnog rada i održive mode, no ponajviše kako bi pružila priliku za zapošljavanje onima koje je pandemija osobito pogodila - a to su osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi, kao i socijalno te ekonomski ugrožene.
O ovom uistinu vrijednom projektu pričali smo s njegovom osnivačicom i glavnom osobom na čelu tvrtke Da-Mogu, Tatjanom Aćimović, poznatom zagrebačkom producenticom i projektnom menadžericom u područjima audiovizualnih djelatnosti i izvedbenih umjetnosti koja ima dugogodišnje iskustvo u jačanju kapaciteta zajednice kroz rad na zagovaranju i poštivanju prava osjetljivih skupina. Tatjana je, naime, osnivačica i Udruge za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator, a trinaest godina bila je umjetnička direktorica Festivala prava djece.
- Budući da ni danas, gotovo dvije godine od izbijanja pandemije, ne znamo što nas čeka, jedan od ciljeva ovoga projekta je da se odupremo učincima izolacije. Željeli smo uspostaviti svojevrsni most suradnje kako bi ove osobe, u slučaju da se opet nađu u sličnoj situaciji, imale ustaljene aktivnosti koje ništa ne može narušiti. S druge strane, uspjeli smo pokazati da i jedna tako jednostavna stvar, kao što je pletaća igla, može biti put do boljeg društva - ushićena je Tatjana.
Udruga Da-Mogu trenutačno angažira dvadeset pletilja koje će za početak predstaviti s čak osamnaest modela namijenjenih ženama, muškarcima i djeci.
Kape će se moći kupiti već od idućeg tjedna i to online, na web shopu www.damogu.org, a cijene im se kreću od 300 do 500 kuna.Tatjana naglašava da je riječ o rukotvorinama i u svijetu sve cjenjenijem modnom trendu "slow fashion".
- Naši šareni modeli su čisti unikati od ručno bojane vune, a zalihe nam iz tog razloga nisu velike. Moram istaknuti da svi su proizvodi izrađeni od 100% merino vune kupljene od provjerenih dobavljača. Za sada smo se orijentirali na dvije vrste modela: urbane kape, odnosno modele za grad i šetnju, te za aktivnosti u prirodi za koje su kape izrađene od laganije vune, laganije su i brže se suše. Osobno sam napravila mini istraživanje o pletenim kapama kako bih bila sigurna koja je vuna ekološki prihvatljiva te ujedno štiti i kožu i okoliš - dodaje Tatjana, koja je zaslužna i za dizajn. Ovoj, naime, profesorici umjetničke produkcije na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku te na Umjetničkoj akademiji u Splitu, pletenje je hobi još od djetinjstva.
Gospođa Aćimović iznimno je sretna što veliki broj njihovih pletilja pripada vremešnoj populaciji. Svoje radove pletu kod kuće, odnosno u domovima za starije osobe, a najveći dio ih je s područja Zagreba. Uz Tatjanu, dodatne obuke kada je to nužno vodi Vanja Hraste, koja je profesionalna pletilja.
- Ukupno je 20 uključenih pletilja. Već smo u priču uključili i nekoliko umirovljenice iz Osijeka, Karlovca, Bjelovara te Sisačko- Moslavačke županije. U posebnom fokusu ovog projekta su štićenice domova za starije osobe, s obzirom da je upravo ta skupina najviše izolirana zbog pandemije. Svi dobro znamo da su domovi bili u dugotrajnoj karanteni što je za mnoge štićenike bilo izrazito teško razdoblje. Prednosti ručnoga rada su brojne, posebno u otežanim okolnostima življenja, razdobljima društvene izolacije ili starijoj životnoj dobi. Motoričkim, kognitivnim i socijalnim blagodatima, dodaju se i one kreativne i zadovoljstvo posvete ručnome radu, razvoj stvaralačkih vještina i povećanje općeg zadovoljstva i raspoloženja. Kada sam kretala s projektom, obratila sam se svim domovima umirovljenika u Zagrebu kako bih saznala koji od njih imaju sekcije pletilja. Kontaktirala sam i pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom, a obratila sam se i organizacijama koje rade na zagovaranju zapošljavanja takvih osoba - kazala nam je Tatjana, koja ni u jednom trenutku nije dvojila da bi upravo kape trebale biti zaštitni znak udruge Da-Mogu.
- Novi načini življenja i nove okolnosti, što se prvenstveno odnosi na pojačanu potrebu boravka na otvorenom, sve su prisutniji u svijesti ljudi. Slijedom toga, kape su kao modni dodaci zadnjih godina iznimno tražene - objašnjava Tatjana Ačimović, dodajući da ju je ta nova povezanost s prirodom nadahnula i za nazive njihovih modela koje se zovu po hrvatskim rijekama, planinama i sličnim ljepotama.
Osnivačica udruge Da -Mogu jako je zahvalna svima koji su se uključili u njezin projekt. Među njima su i Hrvatski savez gluhih i nagluhih te Domovi umirovljenika Sveti Josip u Zagrebu i Trnje, a uz Vanju Hraste, inače diplomiranu filmologinju, dio njezinog tima su novinarka Irena Petrović, fotograf Sanjin Kaštelan te grafički dizajner Branimir Lazanja.
