Božićno razdoblje ne prolazi bez priče o djevojčici Klari koja na poklon od svog ujaka dobiva drvenog lutka u obliku vojnika koji u ustima može drobiti orahe te koji u njenom snu oživljava, vodi borbu s miševima i naposljetku Klaru uvodi u carstvo Vile šećera. Sanjivi kostimi, maštoviti prizori i čarobna scenografija savršena su alternativa idealiziranoj stvarnosti koja svakodnevno postaje sve teža dostupna. Ovaj je balet tako već desetljećima savršen bijeg svim generacijama u carstvo mašte. Odrasle vraća u djetinjstvo, a djeca se uz Orašara uživljavaju u sanjivu priču o ljubavi i zaštiti od grubog vanjskog svijeta.
Ove godine imamo sreće da uz već tradicionalne izvedbe baleta u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Splitu i Osijeku možemo uživati u jedinstvenoj i nikad prije viđenoj izložbi "Orašar – najljepša božićna bajka", postavljenoj u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Najpoznatiji balet svih vremena tako ovog Božića svoj život živi u muzeju. Prema ideji autorice projekta Vesni Ledić, zatim kustoskoj koncepciji izložbe Dr.sc. Arijani Koprčini i uz savjete brojnih stručnjaka i suradnika poput Mirne Sporiš i Mladena Mordeja Vučkovića (balet), Zlatka Madžara (glazba) i brojnih drugih, postava izložbe su se prihvatili Saša Šekoranja i Dean Franić.
Scenografski pogled u balet "Orašar" sa što više originalnih artefakata bila je osnovna ideja i zato će vas već na samom ulazu dočekati velika lutka Orašar koja je izrađena prema nacrtu kostimografa Lea Beija za zagrebački HNK 1970., ujedno se ta verzija s koreografijom Waczlawa Orlikowskog smatra i najuspješnijom nakon 2. Svjetskog rata u Zagrebu. Lutka je postavljena ispred originalnog zastora iz HNK sačuvanog iz sveobuhvatne rekonstrukcije kazališta davne 1968. godine.
Izložba obiluje originalnim kostimima, predmetima, skicama i fotografijama poštujući kronologiju baleta koji je prvi puta izveden 1892. pod izvorno ruskim imenom Ščelkunčik u Marijinskom teatru, u Sankt Peterburgu. Libreto je, uz glazbu I.P.Čajkovskog kojem je ovo bio treći i posljednji balet, napisao Marius Petipa; francuski plesač i baletni majstor na poziv Ivana Vsevoložskog; tadašnjeg ravnatelja Carskih kazališta, a koreografiju je potpisao Lev Ivanov; ruski plesač, koreograf, pedagog i baletni majstor. Prekrasnu rusku baletnu tradiciju u Zagreb su doveli Margareta Froman i njena braća, plesači Makismilijan i Valentin, a s njima je došao i treći brat, slikar Pavel Froman koji je napravio scenografiju i kostimografiju za prvu izvedbu Ščelkunčika u Zagrebu 1931.
Prvi kostimi i scenografija za balet s potpisom Pavela Fromana bili su, iako pod utjecajem secesije i inspirirani ruskom narodnom umjetnošću, izrazito "art decoovskog“ karaktera. Na prikazanim Fromanovim skicama prepoznatljiv je i utjecaj prvih scenografija i kostima za Ščelkunčika iz 1982.
Vizija „Orašara“ se s godinama mijenjala bivajući podložna pozitivnim i negativnim kritikama. Balet je doživio i svoju prilagodbu s promjenom političkog režima. Naime, Badnja večer je preoblikovana u dječji rođendan jer je 1952. godine Orašar izveden povodom rođendana Josipa Broza Tita.
Kao najuspješnija verzija baleta ističe se ona iz 1970. koju je koreograf svjetskog glasa Orlikovsky postavio u Zagrebu, nakon Basela i Berlina. Njegova se koreografija ponovno na scenu zagrebačkog HNK vratila 2004. i tada je Ščelkunčik postao hrvatski rečeno "Orašar“. Ova je verzija baleta proglašena pravim "draguljem“ i najbajkovitijom od svih ostalih. Oko 220 kostima izradile su po originalnim nacrtima i citatima Ika Škomrlj i Diana Kosec-Bourek, a rekonstrukciju scenografije preuzeo je Žorž Draušnik po izvornim skicama i uz savjete Günthera Schneidera – Siemssena koji potpisuje scenu iz 1970. Ono što izložba prekrasno dočarava su kostimi naše najpoznatije kostimografkinje Ike Škomrlj čiji je rad prepoznatljivo drugačiji. Radeći na verzijama „Orašara“ osamdesetih i devedesetih Ika je poštujući pravila klasične baletne literature i zahtjevnih baletnih uloga, kostimima unijela osobni i likovni pečat čineći hrvatsku kazališnu kostimografiju iznimno dojmljivom.
Današnja verzija "Orašara“ u koreografiji Dereka Deanea premijerno je izvedena 2011. Baletna priča sa željom da publiku odvede u snove dočaravajući fantastično, čarobno, mitsko i legendarno nastavlja se i danas, više od 120 godina od praizvedbe u Rusiji. A na putovanje kroz vrijeme vodi vas ova izložba koju možete pogledati sve do 26. veljače 2017. u Muzeju za umjetnost i obrt.
Mogli bismo vam ovdje početi pričati priču o čudesno lijepim kostimima koji su za izložbu posuđeni iz milanskog Teatro alla Scala i Državnog baleta u Berlinu i koje su nosila svjetski poznata imena baleta poput Belinde Wright i Rudolfa Nureyeva, ali za taj nastavak priče svakako preporučamo odlazak na izložbu.
U nastavku pogledajte fotografije iza scene s generalne probe ovogodišnjeg "Orašara" čije kostime potpisuje scenografkinja i kostimografkinja Roberta Guidi di Bagno, prema već spomenutoj koreografiji Dereka Deane.
Također, u novom broju GlorijeGLAM možete vidjeti prekrasan modni editorijal u kojem su pred objektiv Mare Milin stale zvijezde baleta "Orašar" Tomislav Petranović, Catarina Meneses i Cristiana Rotolo, a kao savršena modna kulisa poslužio je postav izložbe "Orašar – najljepša božićna bajka". Kako je nastajala ova bajka pogledajte u videu.