DAMIR FABIJANIĆ
Ne propustite

Jeste primjetili gigantske skulpture ispred HDLU? Još samo ovaj tjedan možete razgledati izložbu!

Niti jedan drugi umjetnik hrvatskih korijena nije imao tako važnu ulogu u krugovima intelektualne elite Pariza koji je tada bio umjetničko srce Europe.

Izložba o Slavku Kopaču, koji je rođen u Vinkovcima, 21. kolovoza 1913. a preminuo u Parizu, 23. studenoga 1995., nakon punih 25 godina ponovno je u Zagreb dovela velikana poslijeratne umjetnosti, paradigmatsku figuru druge polovice 20. stoljeća čiji je opus snažno obilježio francusku i europsku likovnu scenu. Uz Jeana Dubuffeta, Andréa Bretona i Michela Tapiéa djelovao je u Društvu Art bruta koje je posjedovalo i vlastitu umjetničku zbirku. Kao kustos i arhivist Kopač je na čelu zbirke bio 27 godina, sve do njezinog preseljenja u Lausanneu 1975. Niti jedan drugi umjetnik hrvatskih korijena nije imao tako važnu ulogu u krugovima intelektualne elite Pariza koji je tada bio umjetničko srce Europe.

image

Postav izložbe Kopač u Meštrovićevom paviljonu

DAMIR FABIJANIĆ

Premda je Kopač stajao je na izvoru nadrealizma, enformela i art bruta stvarao je autentična djela te tijekom cijelog života uspijevao ostati svoj. Izložba u Meštrovićevom paviljonu prikazuje izbor njegovih najizvrsnijih slikarskih i kiparskih ostvarenja iz privatnih kolekcija i muzejskih institucija, ali upoznaje posjetitelje i s Kopačevim pjesništvom. Osim iznimnih djela poput Krave (1949.), Vukodlaka (1962.), skulpture Žene (1950.) posebno treba istaknuti svečani zastor iz HNK Osijek koji je Kopač oslikao 1989. godine prema svojoj slici "Stara Slavonija" iz 1947. godine i koji je za ovu priliku prvi put prikazan u Zagrebu.

image

Pobjednik, 1949., ulje na platnu, 65x92 cm, ArtRecontre

PRESS

Ono što je na izložbi najuočljivije jest Kopačeva neumornost u eksperimentiranju. Poseban naglasak stavljen je na Kopačevu vještinu i intuitivnost u uporabi raznih materijala. Na izloženim djelima može se vidjeti kako iz "utroba" njegovih slika vire žice, kompozicije su napravljene od kolaža gume, olova i drugih materijala koje je pronalazio u svom okruženju. Kopač ih sve koristi na nenametljiv, suptilan način pozivajući gledatelja da svojim promatranjem i vlastitim doživljajem "dovrši njegovo djelo".

image

Jean Dubuffet i Slavko Kopač, 1970

PRESS

Izložba u Zagrebu te izdavanje Kopačeve monografije u Gallimardu dio su vala na kojem se događa ponovno buđenje interesa za umjetnost Slavka Kopača. Francuska, domovina u kojoj je Kopač imao brojne izložbe i u kojoj je i umro najavljuje njegovu izložbu u Nacionalnom centru umjetnosti i kulture Georges Pompidou nakon obnove ove institucije. Brojni iskazi interesa za ovog našeg velikana proizlaze iz otkrića i divljenja Kopačevom umjetničkom geniju koji je bio kreator a ne puki sljedbenik. Niti jedna osoba s ovih prostora nije imala tako značajnu ulogu u definiranju novih pravaca u umjetnosti 20. stoljeća što nam daje puno pravo da se ponosimo likom i djelom Slavka Kopača.

Još samo ovaj tjedan možete razgledati izložbu Kopač u Meštrovićevom paviljonu na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu. Radno vrijeme je od 11 do 19 sati (ponedjeljak – nedjelja), a više informacija možete pronaći na web stranici: www.slavkokopac.com.

Linker
26. lipanj 2022 13:45