Iako je diplomirala režiju, ova nagrađivana redateljica i producentica, na režiju se odvažila zahvaljujući profesoru Nenadu Puhovskom s kojim je pokrenula uspješan festival ZagrebDox.
Redateljica, producentica i montažerka Dana Budisavljević koja je u žiriju jubilarnog 30. izdanja Dana hrvatskog filma, otkriva što bi sve promijenila u Zagrebu, u kojem je rođena prije 46 godina, zašto je baš svojim dokumentarcem otkrila da voli žene te kakva je kad se zaljubi .
Koliko su Dani hrvatskog filma važni za našu kinematografiju ?
- Bitni su za mlade filmaše jer se tu počinje. I ja sam 2000. tu dobila svoju prvu nagradu za montažu, a kasnije i Grand Prix kao redateljica za svoj prvi film.
Je li vam teže biti u žiriju nekog festivala ili se na njemu natjecati?
- Nekad sudiš, a nekad ti sude - to je sastavni dio naše profesije. Ove godine su uz mene u žiriju glumica Ksenija Marinković i redatelj Ivan Salaj pa se veselim našim strastvenim raspravama.
Koji vam je posao na filmu najizazovniji, s obzirom na to da ste se okušali i u montaži, u režiji dokumentaraca i igranog filma?
- Diplomirala sam montažu, na režiju me ohrabrio profesor Nenad Puhovski s kojim sam pokrenula ZagrebDox, a danas radim i kao producentica. U vezi filma ništa mi nije teško, a najvažnija mi je priča, koja potiče motivaciju. Kada je osjetim, krećem u potragu za formom i svojim mjestom u toj priči.
Planirate li možda snimiti film o Nikoli Tesli, koji je bio brat vaše šukunbake?
- Pa da me optuže da samo snimam filmove o bližoj i daljoj rodbini. Moram još sazreti da razumijem njegove misli.
Da do kraja života možete gledati samo jedan film, koji bi to bio?
- “Drvo života” Terrencea Malicka, posebno scene stvaranja svijeta s glazbom Zbigniewa Preisnera.
Jeste li imali neugodnosti nakon što ste dokumentarcem “Nije ti život pjesma Havaja” otkrili da volite žene?
- Ne. Napravila sam taj film da se riješim straha od javne osude zbog toga što sam lezbijka. Bila sam spremna za to umrijeti jer druge za mene nije bilo. A kako nisam umrla, to iskustvo me ojačalo.
Kakvi ste kad se zaljubite?
- Jako nesigurna.
Što je ostalo od vašeg nekadašnjeg talenta za popravljanjem kućanskih aparata?
- Sve manje toga jer ima previše zatvorenih elektroničkih sklopova. Ali bojler, toster i veš mašina su još prilično jednostavni. Nedavno sam uz pomoć snimatelja Luke Matića montirala novi bojler.
Što je po vama izum stoljeća?
- Selotejp i sve njegove izvedenice. Od prozirnog hrapavog po kojem se može pisati, preko dvostranog i izolirbanda do širokih i jakih, pomoću kojih se može zalijepiti apsolutno sve.
Što biste “popravili” u današnjem Zagrebu?
- Tržnicu Dolac. Okružila bih je brojnim malim restoranima, a kada se plato isprazni od trgovaca, pretvorila bih ga u javno okupljalište. Dolac umire jer se do njega ne može automobilom, sve manje ljudi živi u centru i hitno mu treba novi komplementarni sadržaj. A smanjila bih i terase onih kafića od kojih se ne može hodati.
U kojim kućanskim poslovima se najbolje snalazite?
- U pranju posuđa, a nisam loša ni u kuhanju.
A koji ne volite?
- Mrzim usisavanje jer ne podnosim buku usisivača i petljancije s kabelom za struju. Razmišljala sam javiti se Mati Rimcu, kako bi se s njegovim super baterijama napravio usisavač dostojan 21. stoljeća.
Što smatrate precijenjenim?
- Basnoslovne iznose koji se plaćaju nogometašima za transfere. Meni to izgleda kao trgovina ljudima.
U kakvu avanturu biste se upustili bez razmišljanja?
- Voljela bih u šišmiš-odijelu skočiti s visoke stijene u fjord.
Što smatrate svojom najvećom manom?
- Loše organiziram vrijeme i sebe u vremenu, previše me toga zanima i teško slažem prioritete. Primjerice, trebam izaći, a pažnju mi privuče knjiga koja viri s police, pa ih počnem preslagivati.
A što vam je vrlina?
- To što nisam zlopamtilo. Ne skladištim loše emocije.
S kim biste se mijenjali na jedan dan?
- S Tildom Swinton. Da mogu raditi s toliko raznih redatelja i redateljica - i ostati svoja.
Aktualno pitanje: Što mislite o uvođenju građanskog odgoja u škole?
- Apsolutno potrebno. Uvela bih ponovno i domaćinstvo, gdje bi se učilo kuhati, šivati, o kulturi stanovanja, uređenju prostora, recikliranju, vođenju kućnog budžeta, zamkama minusa i kredita... Sve što ima veze sa stvarnim životom.