Sreća ne znači da je osoba u stanju ekstaze, već da ima dobre odnose sa sobom i drugima, svoje dobre i loše dane. Ako smo zdravi, imamo sređene obiteljske odnose, dobar posao, a i dalje nismo dobro - nemamo radosti, interesa i motivacije za stvari koje nas vesele - moramo zatražiti pomoć. Za početak je važno napraviti stanku, stati i shvatiti što nam je najčešće problem te što nas koči, govori psihologinja Maja Tadić s Instituta “Ivo Pilar”, koja je gostovala u emisiji “Bez brige s Dijanom”.
Ističe kako rijetko imamo priliku čuti od prijatelja rečenicu: “Sretan sam i jako sam dobro”, jer dio je ljudske prirode da se fokusira na negativno, što ne znači da trebamo negirati neugodne emocije, već ih ne trebamo preuveličavati, što je pak karakteristika ljudskog uma.
- Istraživanja pokazuju da su za osobnu stabilnost najvažniji socijalni kontakti, osjećaj povezanosti i pripadnosti te barem jedna osoba u koju imamo povjerenja. Važno je prihvaćati svoje emocije kakve god da jesu i biti blag prema sebi. Sreća je nešto što bismo trebali učiti - smatra psihologinja.
Sreća u životu utječe na poslovni uspjeh
Životna je sreća ključna i za uspjeh u poslu. Sretni pojedinci uspješniji su na radnom mjestu, kolege i nadređeni ih pozitivnije procjenjuju, češće se prosocijalno ponašaju, pomažu kolegama te daju i primaju više socijalne podrške, a često ostvaruju i veće prihode.
- Kad je osoba zadovoljna različitim aspektima posla, kada je angažirana te češće doživljava pozitivne nego negativne emocije, tada obično kaže i da je sretna na svom poslu. S druge strane, dugotrajna izlaganja prekomjernom radnom naporu, vremenskim pritiscima i emocionalnim zahtjevima uz neadekvatne i nedovoljne resurse vrlo lako mogu dovesti do sagorijevanja. Zato je važno da se poslodavci brinu o mentalnom zdravlju svojih zaposlenika, posebno u krizno vrijeme koje živimo, izazvano pandemijom i potresima, zbog kojih anksiozna i depresivna stanja te napadaji panike bilježe golemi porast - ističe psihologinja, koja se osvrnula i na nepisano pravilo da što više radimo i više imamo - bit ćemo sretniji.
- Povećanje prihoda najčešće može povećati zadovoljstvo životom, ali ako se zbog zarade žrtvuju drugi važni životni aspekti, poput vremena provedenog s obitelji i prijateljima te uživanja u hobijima, tada potraga za većim primanjima može čak narušiti dobrobit. Cilj je imati dovoljno prihoda s kojim možemo živjeti u ravnoteži. Osim toga, važno je i kako trošimo novac: istraživanja pokazuju da nas najviše i najdugotrajnije usrećuje trošenje na nova zanimljiva iskustva, učenje te kada trošimo na druge ljude - zaključuje Maja Tadić.