Ovotjedni gost emisije Bez brige s Dijanom bio je pročelnik zavoda za psihotične poremećaje žena, psihijatar Miroslav Herceg iz klinike Vrapče. Uvodno je objasnio razliku neuroze i psihoze. "Neuroze su jedan zastarjeli naziv za blaže psihičke poremećaje u psihijatriji kao što su anksiozni i depresivni poremećaji ili pak oni vezani za traume i stres. Ti pacijenti razumiju što im se događa, a pacijent sa psihozom ne razumije što mu se događa. Mi ga nikako ne možemo uvjeriti da to nije realitet. Psihoza je sinonim za ludilo, a najpoznatija psihoza je shizofrenija", objasnio je.
Shizofrenija je rascjep ličnosti
"Shizofrenija je rascjep ličnosti, katastrofična, teška bolest, a javlja se u samo jedan posto populacije. Kod žena ima čak veze s hormonima pa ako je ne razviju u dvadesetima, mogu je razviti u menopauzi oko pedesete godine. Nekad se shizofrenijom nazivala demencija. Još ne znamo uzroke shizofrenije, ali ako je rano dijagnosticiramo pacijent ima velike šanse za uspješno liječenje", priča psihijatar.
Simptomi shizofrenije su pozitivni i negativni. Pozitivni odgovaraju psihičkim funkcijama da se jače doživljavaju, a negativni su gubitak funkcija, volje, interakcije. To su osobe koje imaju dezorganizirani govor, ponašanje, halucinacije, sumanutost. U početku su možda svjesni djelomično, traže liječenje, ali često odbijaju lijekove i žele riješiti to razgovorom. Kod ove bolesti samo 20 posto ljudi uzima lijekove onako kako su liječnici propisali. 80 posto ih uopće ne uzima ili uzima povremeno. Psihijatar naglašava kako nitko ne voli uzimati lijekove ni za druge bolesti, ali oni su često nužni.
Vanjski utjecaji na psihoze
Iako je protekla godina obilježenim potresima i pandemijom, nema povećanja shizofrenije, uvijek je to bolest jednog postotka populacije. Ova bolest ima genetskih predispozicija, ali ima i drugih čimbenika, a događa se kada dođe do promjene kemije u mozgu. Psihoterapija nije metoda izbora u liječenju shizofrenije, već psihofarmacima liječnici stvaraju okvir za primjenu psihoterapijskih tehnika.
„Nama je cilj postizanje remisije i reintegracija osoba, povratak u normalan život. Ali iza svake epizode čovjeku ostane ožiljak. Žene imaju bolju prognozu, treba im manja doza lijekova”, kaže Herceg.
Sumanutost
Osim shizofrenije, objašnjava, pod psihotični poremećaj spada i sumanutost kada pacijent umisli da ga npr.žena vara, ali to je puno teže liječiti. „Teško je nekada vidjeti što je bolesno, a što zdravo, što je sumanutost. Razgovor s pacijentom nam je zato izrazito važan. Zanimljive su i religiozne sumanutosti pa tu postavljamo pitanje: 'Zašto kada se mi obraćamo Bogu je to molitva, a kada se On obraća meni – psihoza?'”, priča Herceg. Govorio je i o stigmatizaciji psihijatrijskih bolesnika te zaključio kako je najbolja destigmatizacija uspješnost liječenja.
Za više pozitive i dobrih savjeta zapratite Instagram profil @bezbrigesdijanom.
Čitajte i: Psihijatar Robert Torre: ‘Kada bi se ove tri stvari prevenirale, pojavnost ludila bi značajno pala‘
Čitajte i: Profesor Ante Bagarić: ‘Ovisnika je sve više! Ovisnost jest teška bolest, ali izlječiva‘