U sat vremena donosimo oko 2000 odluka, većina je automatska ali neke su svjesne i loše po nas. Srećom, mogu se spriječiti.
Jeste li se ikada zapitali koliko odluka donosite u sat vremena? Istraživanja su pokazala da je njihov broj oko 2000! Većina nije presudna: biramo što ćemo ručati ili kada ćemo uzeti pauzu. Mnogih odluka nismo svjesni jer ih donosimo automatski: primjerice to da si otvorimo vrata kako ne bi udarili glavom o njih. No, o manjem dijelu nakana razmišljamo i one imaju posljedice. Dobre ili loše, ovisno o tome jesmo li donijeli ispravne odluke, piše Harvard Business Review.
Naravno, svi bismo htjeli donositi samo dobre odluke. Baš je zato dosljedno donošenje ispravnih odluka najvažnija navika koju možemo razviti u životu, posebno na poslu. Jer ona se, poput drugih vještina, uvježbava.
"Tko tvrdi da se s time rodio, debelo zaobilazi istinu", kaže američki poslovni trener Michael S. Erwin za portal harvardske poslovne škole. Proslavio se kao koautor knjige "Lead Yourself First: Inspiring Leadership Through Solitude", a kao bivši vojni časnik s aktivnom službom (završio je akademiju West Point i iskusio što znači donositi odluke na ratištu), specijalizirao se za primjenu vojnih vještina decision makinga, odnosno odlučivanja u svakodnevici. Kaže kako odluke koje donosimo izravno oblikuju naš život, a posebno one - loše.
Umor od donošenja odluka: Čak i najenergičniji lideri nemaju neiscrpnu energiju. Naša sposobnost obavljanja mentalnih zadataka i donošenja odluka ima granice te je neizbježno umoriti se od odlučivanja.
Što poduzeti? Da biste spriječili pogrešku zbog umora, unaprijed definirajte koje su najvažnije odluke koje uskoro morate donijeti. Pobrinite se da o njima razmišljate ujutro, kada je razina energije najviša. Krucijalne odluke nikad se ne donose popodne ili navečer.
Stalna distrakcija: Tehnološki ‘tsunami’ u prošlom desetljeću doveo nas je do situacije raditi u okružju u kojem se neprestano dijele informacije, a komunikacija uživo ili preko platformi nikada ne prestaje. Smatra se da mozak danas obrađuje pet puta više informacija nego sredinom 80-ih, kad su računala malo po malo postala dio svakodnevice. Mnogi od nas žive u kontinuiranom stanju distrakcije i bore se usredotočiti na donošenje odluka.
Što poduzeti? Svaki dan jednostavno morate pronaći malo vremena za isključivanje od računala, mobitela ... Morate se odmaknite od e-pošte, društvenih medija, vijesti i najezde informacija. To je lakše reći nego učiniti, ali bez odmaka nećete uspjeti stvoriti slobodan prostor u glavi za „klik”, trenutak kad shvatite što treba napraviti.
Problem s introvertiranim kolegama: Vjerojatno su vam poznate situacije na sastancima s kolegama koji imaju kasno paljenje, pa prijeko potrebne podatke za donošenje odluka doznate prekasno? Naime, na tipičnom sastanku u prosjeku tri osobe odrade oko 70% komunikacije. Ostali uglavnom šute. Nismo svi isti. Introverti su skloniji analitičkom razmišljanju, puno znaju ali oklijevaju sudjelovati.
Što poduzeti? Pošaljite dnevni red sastanka najmanje 24 sata ranije. Dajte im vremena pripremiti se, promisliti o temi i pronaći rješenje, pa će njihov doprinos na sastancima biti mnogo veći.
Multi-tasking: Danas se on podrazumijeva. No istraživanja jasno pokazuju da vaš mentalni učinak, posebno sposobnost donošenja odluka, pada do 40 posto ako vas prilike natjeraju usredotočiti se na dva (zahtjevna) kognitivna zadatka u isto vrijeme.
Što poduzeti? Prije donošenja krucijalnih odluka, sve "otkačite". Bez milosti. Maknite se, ako treba i sakrijte, ali uzmite si dovoljno vremena kako biste se usredotočili na važne zadatke, jedan po jedan.
Utjecaj emocija: Bez njih nema normalnog života, ali frustracije, preveliko uzbuđenje, ljutnja ili prevelika radost mogu ometati našu sposobnost donošenja dobrih odluka. Slati važnu e-poštu, razmišljati o krucijalnim poslovnim potezima ili pisanje govora dok ste euforični ili ljutiti, majka je mnogih "zariba".
Što poduzeti? Osvijestite da ste previše poletjeli ili vas je netko iživcirao. Obratite pažnju na svoje emotivno stanje i ne gurajte ga pod tepih. To je već bitan pomak jer nakon osvješćivanja na red dolazi samokontrola. Kad u mislima označite da ste euforični ili izbačeni iz takta, oduzimate emociji moć da utječe na vas i olakšavate djelovanje samokontrole. Oduprite se iskušenju djelovati baš tada. Ugasite računalo. Uz uljudan izgovor spustite slušalicu. Vratite se zadatku kada ste u stanju jasnije i mirnije razmišljati.
Paraliza sposobnosti analize: To je situacija kad imate osjećaj da vam mozak ‘ključa‘. Do nje dolazi zbog preplavljenosti informacijama kojima možemo pristupiti. Nedostatak informacija prilikom donošenja odluka poguban je, ali zbog previše podataka također smo u problemu. Previše informacija razvući će donošenje odluke koja mora biti hitra.
Što poduzeti? Filtrirajte relevantne informacije. Ne morate razmatrati činjenice tako da zaronite u njih "ab ovo". Krenite od podataka iz više relevantnih i vjerodostojnih izvora (unaprijed odredite koji su vam važni): vidjet ćete da su informacije iz više o izvora poklapaju poput slagalice, upravo je to ono što vam treba za donošenje odluke. Pritom morate biti temeljiti, ali tako da ne rasipate svoje vrijeme i mentalnu snagu. Kao što smo već rekli, umor i preopterećenost odvest će nas na pogrešan pravac.