Mentalno zdravlje

Art terapija kao način da zaobiđemo zamke svjesnog uma i otkrijemo što nas zapravo muči

Psihoterapija koja koristi umjetničko izražavanje za doticaj sa nesvjesnim kod klijenata budi kreativnost i često ih iznenadi onime što otkriju o sebi.

U današnje vrijeme konstantnih napetosti svi tražimo načine kako se što lakše nositi s izazovima. Srećom, sve više ljudi posvećuje više pažnje psihičkom zdravlju. Jedna od iznimno široko primjenjivih i zanimljivih polja je ekspresivna art terapija. Kada se spoje umjetnost, verbalno i neverbalno izražavanje s nesvjesnim donosi jedan dublji sloj i bogatstvo u terapijski proces, tvrdi psihologinja Gordana Knezić koja je uz gestalt specijalizirala i ekspresivnu art terapiju.

Za razliku od klasične, odnos u ekspresivnoj art terapiji ima strukturu trokuta kojeg čine terapeut, klijent i klijentov umjetnički rad, ili kako ga stručnjaci zovu ‘art‘.

"Art možemo gledati kao lift kojim se spuštamo u naše nesvjesno, istražujemo što sve ima tamo i onda se ponovo vraćamo na površinu s uvidima koje smo otkrili. Osim toga, art nam služi i kao dodatni glas koji izražava naša unutarnja stanja u trenucima kad su nam same riječi preteške ili nedovoljne. Zahvaljujući njemu, moguće je da osoba prođe kroz terapijski proces čak i bez da uopće priča, što može biti korisno i za rad s djecom, traumama, osobama s teškoćama, onima koji se teže verbalno izražavaju", kazala je Gordana Knezić, koja je i jedna od osnivačica Hrvatske udruge za ekspresivnu art terapiju.

image

Za uspješnost terapije nije bitno da klijent ima dara za slikanje ili bilo koji drugi oblik umjetnosti.

UDRUGA HEART

Art koji proizvedemo u sklopu terapije materijalizira neki naš problem ili dilemu, i jednom kad shvatimo što nam prikazuje moramo prihvatiti kako stvari stoje. Posebno je to korisno za stvari koje ne želimo vidjeti ili one koje bismo najradije potisnuli natrag u nesvjesno odmah nakon seanse, ali zahvaljujući postojanju arta ne možemo ih onda niti tako lako zaboraviti.

Koje se vrste umjetnosti koriste u terapeutske svrhe

Za razliku od art terapije koja koristi samo likovnu umjetnost, ekspresivna art terapija koristi sve umjetničke modalitete. To bi značilo da klijentov umjetnički rad može nastati kroz bilo koji način kreativnog izražavanja - likovnu umjetnost, pokret ili ples, glazbu ili glas, pričanje ili pisanje priča i poezije, glumu ili teatar.

Osim toga mogu se koristiti prijelazi iz jednog modaliteta u drugi. "Ako uzmemo primjer klijenta koji je naslikao drvo na vjetru, intermodalnost bi bila da se u jednom trenu prebacimo iz likovne umjetnosti u pokret tako da kažemo klijentu da postane to drvo u prostoru te se tada on počinje ljuljati. Ako kasnije napiše haiku o tom drvu, prebacili smo se u još jedan novi modalitet. Time klijent dobiva mogućnost eksperimentirati i postepeno povećavati svoj raspon ekspresije", objasnila je Gordana Knezić.

Čitajte i: Kad vam jave da se vraćate u ured, a vi to niste planirali! Evo kako svladati taj neugodan osjećaj

Kako terapeut odluči koja je vrsta kreativnog izražavanja najbolja za nekoga?

Odluka o načinu umjetničkog izražavanja ovisi o mnogo faktora - od ličnosti klijenta, ali i terapeuta. "Odluka ovisi i o tome kako se seansa razvija u nekom trenutku što je uvijek nepredvidivo. U početku je lakše da se klijent izražava u nekom modalitetu koji mu bolje leži, ali s vremenom može početi istraživati i druge modalitete kako bi proširio svoje iskustvo i počeo učiti neke nove načine percepcije i izražavanja", tumači terapeutkinja.

image

Najvažnije je da je klijent iskren.

UDRUGA HEART

Je li takva vrsta terapije pogodnija za djecu ili odrasle?

"Kada nekome kažem da u radu koristim ekspresivnu art terapiju, često na to čujem komentar: ‘Aha, to je za djecu‘. Kada kažem da je dobro i za djecu i za odrasle, onda budu malo zbunjeni. Neki odrasli možda nisu niti crtali od djetinjstva, a još manje koristili glinu ili plastelin. Stoga u početku može postojati i određeni otpor prema kreativnom izražavanju, ali jednom kad se prođe ta barijera tada i odrasli uživaju u izradi arta kao da su opet postali djeca. S obzirom na to da je proces izražavanja kroz umjetnost već sam po sebi ljekovit, ekspresivna art terapija je pogodna i za manju djecu koja još nemaju sposobnost psihološkog uvida. Dodatnu veliku vrijednost daje daljnje istraživanje arta te razumijevanje kako je on povezan s osobom i njenim svakodnevnim životom. Dakle, odraslima i djeci nešto starije dobi koja su sposobna za takav uvid može se uz pomoć ekspresivne art terapije još više pridonijeti", objasnila je psihologinja.

Kako izgleda tipična seansa

U trajanju od sat vremena do sat i petnaest minuta, na samom početku klijent pristupa "art buffetu" koji sadrži što više različitih likovnih materijala - tempere, pastele, bojice, vodene boje, kolaž, glinu, škare, ljepilo, a osim toga i razne sitnice poput kamenčića, perja, školjki…

image

Na početku seanse klijent bira na ‘art buffetu‘

UDRUGA HEART

"U tom trenutku već kreće kreativni proces u kojem se može promatrati način na koji se klijent odnosi prema materijalima i što od njih bira. Nakon toga on izrađuje svoj art koji nekad simbolično prikazuje problem ili dio problema s kojim se trenutno suočava, ali nekad niti sam klijent isprva ne zna što prikazuje jer je napravio rad bez razmišljanja i tek kasnijim istraživanjem će otkriti o čemu se radi. Terapeut tada vodi klijenta da dublje uđe u svoj art - osjeti ga, promotri, doživi, započne dijalog - i tada počinjemo lagano otkrivati što je to s čim se klijent suočava i na koji način", opisala je Gordana Knezić. dodaje da često rad u sebi sadrži rješenje koje se ne bi otkrilo da se ostalo samo na površini, jer naša svijest stvara obrane i otpore, no ovdje ih se zaobilazi jer se radi na razini nesvjesnog.

"S uvidima iz takve dublje prorade vraćamo se natrag na površinu i pitamo se kako ih klijent može primijeniti u svom svakodnevnom životu".

Ne postoje stroga pravila o tome koliko vremena odlazi na umjetničko izražavanje, a koliko na njegovu analizu. "Ako uzmemo primjer likovne umjetnosti gdje klijent kreće odmah na početku s izradom arta možemo reći da u prosjeku ta izrada traje dvadesetak minuta, što ostavlja nekih 40-50 minuta za daljnju proradu. Klijent je najveći stručnjak za svoj rad, terapeut može ponuditi i svoje pretpostavke, ali klijent je taj koji u konačnici kaže ima li to za njega smisla ili ne", objasnila je terapeutkinja.

Ne postoji pravilo o broju potrebnih terapija, kako kaže psihologinja to ovisi o svakoj osobi, njenim mogućnostima i potrebama. Ako klijent želi ići redovito to je jednom tjedno ili jednom u dva tjedna. Nakon nekog vremena, može osjetiti da mu više ne treba toliko često pa dolazi povremeno.

image

Psihologinja Gordana Knezić

UDRUGA HEART

Čitajte i: Trebate psihološku pomoć, a ne znate kome se obratiti, ovi mladi ljudi znaju

Kako to izgleda kada klijent iznenadi što sve otkrije o sebi?

"Klijenti se često iznenade porukama koje dobiju kroz ekspresivnu art terapiju. Ima mnogo primjera, pada mi na pamet jedan kad sam radila s djevojčicom koja je tada išla u šesti razred. Imala je jako loše samopouzdanje i osjećala se kao da su svi u razredu zanimljiviji od nje iako je svojom visokom inteligencijom i sposobnostima znatno odskakala od prosjeka. Problem je bio što je imala blokadu da se izrazi i to joj je stvaralo ogromnu anksioznost, toliku da je bila vidljiva i u njenom tijelu jer su joj se tresle ruke i glas dok je pričala. Kada sam joj rekla da nacrta sebe i ostalu djecu u razredu, nacrtala je sebe kao vjetar, dok su svi ostali bili geometrijski likovi - kvadrati, trokuti i krugovi. Rekla sam joj da pokretom pokaže vjetar, a nakon toga da pokaže geometrijske likove. Vjetar je bio nemiran i hodao je po cijeloj prostoriji, ali trenutak iznenađenja došao je kad je pokazala geometrijske likove. Oni su samo stajali na mjestu i micali ruke kao roboti. Kad sam je pitala kako se osjeća kao geometrijski lik, rekla je da joj je dosadno. Tada je shvatila da su ustvari njoj dosadni drugi jer u razredu nije pronašla nekoga tko dijeli njene interese i da to što je drugačija ne znači da je lošija od ostalih. Njena unutarnja potreba je bila da se pokrene, počela je s više samopouzdanja izražavati sebe te se na kraju sprijateljila s djevojčicom iz paralelnog razreda koja je isto bila vrlo inteligentna i kreativna. Prestala se tresti i na njoj je bila vidljiva velika promjena. Bilo je potrebno da ona sama osjeti i dođe do tih spoznaja, a ne da joj ja kažem - tu pomaže ekspresivna art terapija", prisjetila se Gordana Knezić.

Je li talent za crtanje predispozicija za ekspresivnu art terapiju i možemo li probuditi vlastitu kreativnost?

Kako tvrdi naša stručnjakinja nije bitno koliko osoba ima talenta za određenu umjetnost, ali je važno da bude iskrena i da rad dođe iznutra.

"Netko da bi pokazao svoje umjetničke talente može napraviti rad visoke kvalitete koji neće u sebi sadržavati dublje značenje za tu osobu. Radovi naših klijenata su često u obliku apstraktnih simbola, tako da nije uopće potrebno znati kako se nešto crta da bi se izradio značajan art", rekla je Gordana Knezić. No, također se događa da u procesu terapije i kreativnog izražavanja klijentu s vremenom to postaje sve prirodnije, dobiva i različite kreativne ideje, širi mu se ekspresija i pogled na stvari i budi se vlastita kreativnost.

image

Tumačenjem djela klijent i terapeut dolaze do mnogih zaključaka.

UNSPLASH

Kako možemo ta znanja primijeniti u životu, na primjer, biranjem boja odjeće?

"Kada pogledamo neku boju, mi već intuitivno osjećamo kako ona utječe i možemo stvoriti neke pretpostavke. Na internetu se mogu pronaći različita objašnjenja za istu boju - recimo crvena često označava strast, ljubav, energiju, ali isto tako i ljutnju, agresiju, traumu. Tako da je i ovdje najvažnije što ta boja znači za osobu koja ju je odabrala, kako na nju djeluje. U svakodnevnom životu možemo početi obraćati pažnju na to kakve boje odjeće ili nečeg drugog biramo, i sami sebe zapitati kako ta boja na nas djeluje te što nam poručuje o našim potrebama", tumači terapeutkinja.

01 - Modified: 2022-07-22 16:00:00 - Feat.: 0 - Title: Predstava o važnosti zagrljaja: ‘Počela sam je raditi kad sam bila prestravljena i anksiozna‘
01 - Modified: 2022-07-22 16:00:00 - Feat.: 0 - Title: Predstava o važnosti zagrljaja: ‘Počela sam je raditi kad sam bila prestravljena i anksiozna‘
Linker
19. rujan 2022 14:14