Oboljeli od covida-19 nerijetko imaju dugoročne posljedice na mentalno zdravlje, a ne samo tijekom akutne faze bolesti - rekla je psihologinja Anita Lauri Korajlija gostujući u emisiji ‘Bez brige s Dijanom’ na portalu Gloria.hr. Teško da će itko od nas iz pandemije izaći neokrznut, a to pokazuju rezultati velikog istraživanja koje je provela skupina istraživačica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, čija je članica i Anita Lauri Korajlija.
- Petnaest posto sudionika ima izražene smetnje anksioznosti, depresivnosti i stresa, a one se češće javljaju kod mlađih nego kod starijih i više kod žena nego kod muškaraca. Osobe koje su imale teške oblike bolesti i strahovale za vlastiti život mogu razviti posttraumatski stresni poremećaj, naročito u prvom mjesecu nakon otpuštanja iz bolnice - ističe Lauri Korajlija.
Osjećaj bezvoljnosti i zabrinutosti u porastu je kod mnogih, kao i poteškoće sa spavanjem, što umanjuje kvalitetu života. Sve to utječe na svakodnevno funkcioniranje u obitelji i na poslu. Psihologinja posebno upozorava na eskalaciju nasilja.
- Riječ je o skrivenoj pandemiji tijekom pandemije. Slogan #ostanidoma, koji je korišten kako bi se ljude potaknulo na poštivanje mjera te, posredno, spašavanje života, za neke ima upravo suprotno značenje - jer dom nije svima utočište i sigurna zona, nekima je pakao. Mnoge žrtve obiteljskog nasilja, uglavnom žene i djeca, tijekom pandemije proživljavaju najgori mogući scenarij, zatvoreni su kod kuće s nasilnicima u razdoblju u kojem su kontakti s vanjskim svijetom bili ograničeni. Socijalna izolacija koju inače pokreće nasilnik kako bi lakše kontrolirao svoje žrtve i smanjio im resurse za traženje pomoći tijekom pandemije je još naglašenija. Svi ostali oblici nasilja postali su češći i okrutniji, a pojačana konzumacija alkohola i droga također se događa doma jer ljudi sve manje izlaze - upozorava psihologinja.
Čitajte i: Psihologinja Anita Lauri Korajlija upozorava:‘Sve više ljudi pati od mentalnog post covid simptoma‘
Sve veći problem
Kao posljedicu toga navodi i sve više problema sa psihičkim zdravljem djece. U porastu je samoozljeđivanje kod mladih, koji tako psihičku bol pretvaraju u tjelesnu kako bi se lakše s njom nosili. Slijede poremećaji hranjenja i bullying, a dodatni je problem što se zlostavljana djeca često nemaju kome obratiti. Mnoge škole nemaju psihologa, a čak i kada imaju stručnu osobu, uvriježilo se mišljenje da se djeca tamo šalju po kazni. Zbog sve češćih problema s mentalnim zdravljem koji su posljedica pandemije treba prevladati predrasude i prihvatiti da nije sramota potražiti psihološku pomoć - to mora postati dio mentalne higijene.