Živimo trajno u stanju povišene napetosti. Sve vijesti, svi naslovi, svi razgovori idu samo u smjeru povišenog straha i anksioznosti. Pandemija, potres i na kraju rat, stvarne su prijetnje našim životima, a nervoza koju osjećamo je normalna i treba ju ju prihvatiti, govori nam dr. Hrvoje Handl.
Ipak, važno je znati da stanje anksioznosti i napetosti može biti i opasno. Tijelo i um se povišenom napetošću brani od ugroze, stvarne prijetnje, i ako se ta prijetnja ne dogodi, obrana koju smo proizveli se nastavlja u nedogled.
Primjerice, satima gledamo vijesti, emocionalno ulazimo u stanje kao da smo i sami u središtu ratnog vihora, bojimo se, tijelo je u stanju visoke anksioznosti. Ugasimo televizor, opasnost nije realna, ne možemo zaspati. Izmučili smo tijelo, izmučili smo emocije, povišeno smo nervozni, a bez stvarne ugroze.
„Zato je važno ograničiti gledanje vijesti, zato je važno živjeti svoj život, imati svoje radosti, svoja prijateljska druženja“, upozorava dr. Ante Bagarić. Ako u sebi stvaramo dodatnu anksioznost ne pomažemo nikome, a najmanje sebi.
Važno je o svojim osjećajima razgovarati, podijeliti ih sa bliskim ljudima, u toj socijalno – emocionalnoj interakciji shvaćamo da svi dijele jednake brige. U teškim vremenima važna je podrška okoline.
Sve su to praktični savjeti naših liječnika koji se mogu svesti na sljedeće:
Razgovarajte
Ljudi su socijalna bića, treba ima razgovor i podrška, nemojte se zatvoriti u kuću, živjeti strahove koji u velikoj mjeri nisu realni nego virtualni.
Smanjite vijesti
Televizor, društvene mreže i portale konzumirajte najviše dva sata dnevno. Dovoljno je da imate osnovne informacije. Ne ulazite emotivno u stanja i događaje koji se ne događaju vama.
Hodajte
Ako nemate priliku hodati u prirodi, prošećite gradom u jutro ili predvečer. Susretanje drugih ljudi, pogled na ulice i dinamiku života odvlači našu pozornost i umiruje nas.
Pokažite emocije
Nemojte se sramiti razgovarati o osjećajima. Snaga leži u otvorenosti prema sebi, a ne u skrivanju onoga što osjećamo.
Ljudi koji su iskreni prema sebi, koji mogu govoriti o osjećajima, autentični su i svoje strahove ili napetosti mogu pretvoriti u kreativnu energiju. A kreativna energija je akcija. Bilo da kuhate za obitelj, čitate, pomažete drugima, sve to vam pomaže da se bolje i korisnije osjećate.
Dr. Bagarić podsjeća da mi kao vrsta imamo kapacitet podnijeti i razne besmislenosti i nelogičnosti koje život nosi, a sebi i drugima najbolje pomažemo kada smo stabilni. Važno je složiti dobro arhitekturu vlastitog života, jer tek tada možemo pomoći drugome.