ZELJKO PUHOVSKI/CROPIX
bez brige s dijanom

Psihologinja Tanja Dejanović Šagadin: ‘Sve je više onih koji žele kvalitetnije živjeti i na terapije dolaze zbog osobnog razvoja‘

Mentalno zdravlje tema je koja se do unazad nekoliko godina itekako tabuizirala. Potaknuti idejom kako je krajnje vrijeme da demistificiramo psihološku pomoć, približimo je našim čitateljima, ali i široj javnosti, pokrećemo video format Bez Brige urednice i voditeljice Dijane Čuljak. Na portalu Gloria.hr govorimo o mentalnom zdravlju, nudimo savjete i pomoć, a u goste dovodimo vodeće stručnjake.

Mentalno zdravlje tema je koja se do unazad nekoliko godina itekako tabuizirala. Potaknuti idejom kako je krajnje vrijeme da demistificiramo psihološku pomoć, približimo je našim čitateljima, ali i široj javnosti, pokrećemo video format Bez Brige urednice i voditeljice Dijane Čuljak. Na portalu Gloria.hr govorimo o mentalnom zdravlju, nudimo savjete i pomoć, a u goste dovodimo vodeće stručnjake.

Psihologinja i terapeutkinja gestalt terapije Tanja Dejanović Šagadin iz psihološkog centra Tesa gostovala je u emisiji Bez brige s Dijanom Čuljak. Uvodno je istaknula kako ljudi sve više traže pomoć oko psihološkog zdravlja, čest su problem partnerski i obiteljski odnosi, a sve češće se javljaju i muškarci koji traže pomoć iako su do sada uglavnom prevladavale žene.

„Sve je počelo zagrebačkim potresom, a kasnije su uslijedile teškoće vezane uz pandemiju. Ljudima najteže pada neizvjesnost, to je golem izvor stresa. Potres i pandemija su okidači za neke stare rane. Strah od potresa je bazično traumatski, on neće trajati zauvijek ali potres na Baniji probudio je ratne traume. Mnogi su kod nas zatražili pomoć zbog potresa ali vrlo brzo su isplivale stare rane. Generalno, ljudi sve više žele kvalitetnije živjeti i na terapije dolaze zbog osobnog razvoja”, ističe Tanja Dejanović Šagadin.

Čitajte i: Profesor Josip Burušić: ‘Kod mladih očekujem odgođene, negativne posljedice pandemijskih vremena‘

Kao vrsta imamo sposobnost predviđanja i razmišljanja o budućnosti, ne živimo u trenutku i to nam omogućuje da se bojimo, najviše smrti. Zbog toga pokušavamo pojačati kontrolu nad svojim životom jer tada imamo dojam da vladamo situacijom.

„Psihološke posljedice ćemo vidjeti tek kada pandemija prođe. Preživljavanje više nije tema pa se nakon toga počnu razvijati posljedice po mentalno, ali i fizičko zdravlje. Posebno me brine pojačavanje socijalne tjeskobe kod djece. U obrazovnom sustavu nedostaje psihologa, posebno na nivou osnovnih škola. Djeca nemaju običaj govoriti o simptomima pa kad vidimo da imaju problema s mentalnim zdravljem onda je to već dosta razvijeno. Važno je preventivno djelovati jer obiteljsko nasilje je u porastu, a to će se reflektirati i na vršnjačko nasije. Djeca najviše pokazuju ono što se događa u obitelji – od nasilja, samoozljeđivanja, ovisnosti o ekranima...”, istaknula je psihologinja.

image
Psihologinja Tanja Dejanović Šagadin i voditeljica Dijana Čuljak
ZELJKO PUHOVSKI/CROPIX

Čitajte i: Psihologinja Marija Juzbašić: ‘Stanite i razmislite koji su vam prioriteti. Ne trebaju vam svi stresovi koje imate‘

Za kraj je istaknula da nije čudno ako se osjećamo nelagodno jer sve ono što su nam bile antistres terapije su nestale za vrijeme pandemije - teretane, druženja s prijateljima, rekreacije, izlasci... „Najgora varijanta je da ostanemo sami sa svojim simptomima i promišljamo o njima. Važno je odabrati vrijeme za sebe, nazvati prijatelja, otići na neki vanjski koncert neovisno o tome je li to naš omiljeni izvođač. Godišnji odmor je također poželjna antistres terapija. Neki se pak na godišnjem razbole ili imaju pojačane simptome, poput napadaja panike, hipohondrije i slično što je češće kod ljudi koji ne obraćaju pažnju na osjećaje”, zaključuje.

Linker
15. studeni 2024 20:32