Da pušenje opušta jedna je od najvećih zabluda. Konzumacija duhana podiže puls i tlak, remeti disanje i utječe na pojačano oslobađanje glukoze, a to isto se u našem tijelu događa kad smo pod nekom prijetnjom, spremni za borbu ili bijeg. Ako je osoba pod stresom, pušenje će ga samo pojačati. No, istodobno u mozgu dolazi do otpuštanja brojnih neuroprijenosnika koji pušaču stvaraju privid ugodnog iskustva, tako da on povjeruje kako je pušenje nešto dragocjeno, posebno u izazovnim situacijama, objašnjava dr. Irena Rojnić Palavra, voditeljica Škole nepušenja u zagrebačkoj bolnici Sveti Ivan, koja je gostovala u emisiji “Bez brige s Dijanom”.
Psihijatrica Irena Rojnić Palavra: ‘Svaki drugi pušač u Hrvatskoj razvit će ozbiljnu dijagnozu‘
U školi se, kaže, susreće s osobama koje dnevno puše od pola do tri kutije, a rekord je oborio pacijent s pet kutija, odnosno 100 cigareta dnevno - što znači da je palio jednu za drugom! Jedan polaznik izračunao je da je deset godina života proveo u pušenju te da je za cigarete potrošio više od milijun kuna.
- Bolje bi bilo da je zapalio te kune, tada barem ne bi naštetio svom zdravlju - kaže dr. Rojnić Palavra, dodajući da se pacijenti najčešće odlučuju na prestanak pušenja kada se suoče s nekom bolešću koja je posljedica pušenja, poput kronične opstruktivne plućne bolesti, karcinoma, srčanog ili moždanog udara. Manje ih dolazi jer žele promjenu, jer ne žele više robovati cigaretama ili jer se pušenje više ne uklapa u njihov život. No, s obzirom na to da je Sveti Ivan psihijatrijska bolnica, često se javljaju i osobe s pridruženim tegobama mentalnog zdravlja, poput tjeskobe, anksioznosti i stresa, a ovaj način traženja pomoći čini im se manje stigmatizirajućim. A ako se uspije utjecati na pridružene psihičke tegobe, dr. Rojnić Palavra i njen tim bit će uspješniji u pomaganju osobi da prestane pušiti.
Zbog posljedica iznimno stresne godine prouzročene pandemijom, lockdownom i potresima, mogli bismo reći da su sve ovisnosti - pa tako i pušenje - u porastu.
No, u odnosu na ostale, na ovisnost o duhanu gleda se relativno blagonaklono. - Duhan ne utječe toliko na psihičko funkcioniranje osobe, ne remete se odnosi i pušači u pravilu štete samo sebi i svom fizičkom zdravlju. Alkohol, droge i kockanje razaraju obitelji i imaju puno šire posljedice. Ipak, i pušenje je ovisnost, skraćuje život i ugrožava kvalitetu života. A svaka je ovisnost upravo to - ovisnost o nečemu, ropstvo. Gubitak slobode svakako je problem, traženje oslonca u sredstvu ovisnosti također. No, kako bi jedan naš pacijent rekao - gdje ima navike, ima i odvike. Stoga to nije bezizlazno stanje - zaključuje psihijatrica te napominje kako se nakon prestanka pušenja ljudi osjećaju zdravije, energičnije, vitalnije, ljepše, sretnije, slobodnije, samouvjerenije, zadovoljnije... I da je prestanak pušenja jedna od najboljih životnih odluka koje možete donijeti!