gordana buljan flander

‘Brinu nas podaci istraživanja o mentalnom zdravlju djece, školski uspjeh sada je na drugom mjestu‘

Ako je vaše dijete stalno ‘zločesto‘, nemojte ga kažnjavati: prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, na čelu s ravnateljicom Gordanom Buljan Flander, čak 14 posto mladih pati od nekog oblika PTSP-a potenciranog pandemijom potresima i lockdownom – i treba stručnu pomoć.

Rezultati istraživanja koje smo proveli na 22 tisuće osnovnoškolske i srednjoškolske djece otkrili su da devet posto djece ima znakove anksioznosti i depresije, a čak 14 posto neke oblike PTSP-a. Polovica djece ima osjećaj tuge, beznađa te poremećaj koncentracije. Njih 70 posto u strahu je od neuspjeha, a više od trećine se boji ostati samo kod kuće, govori psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander, osnivačica i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba koja je gostovala u emisiji Bez brige s Dijanom.

Gordana Buljan Flander: ‘Roditelji sa adolescentima dnevno provedu u razgovoru tek 10 minuta‘

Riječ je, kaže Buljan Flander, o novim oblicima posttraumatskog stresnog poremećaja koji su posljedica pandemije, lockdowna te potresa na području Zagrebu, Petrinje i Gline.- Dužni smo ozbiljno shvatiti da svako deseto dijete ima klinički značajnu razinu depresivnosti i(li) anksioznosti. I zato je više nego ikad važ-no, uz angažman stručnih kadrova, djeci unijeti osjećaj stabilnosti i mira - smatra Buljan Flander. Kod djece se PTSP može posve drugačije manifestirati nego kod odraslih: ako vam se čini da je dijete “zločesto”, i takvo ponašanje potraje dulje od dva tjedna, nemojte ga kažnjavati, nego potražite stručnu pomoć.


- Mnogi misle da je maloj djeci lakše jer ne razumiju što se događa, no to je pogrešno. Ako ne razumiju okolnosti, a osjećaju napetost i stres, može im biti samo teže - govori Buljan Flander, dodajući da se u predškolskoj dobi PTSP prepoznaje tako što se dijete ponaša kao da je mlađe nego što stvarno jest, a u školskoj tako da, primjerice, naglo krene s agresijom ili suprotno, da se povlači u sebe i “zakočeno” je u kontaktu s drugima.

Primjećuju se i smetnje pažnje, koncentracije i pamćenja, popuštanje u školi, a javljaju se strahovi i fobije, tjelesne smetnje i bolovi bez organskog uzroka. Primjerice bolovi u trbuhu i glavi mogu biti pokazatelji depresije. Kod adolescenata je PTSP pak vidljiv u naglim i ekstremnim promjenama ponašanja, u neprestanom osjećaju srama i krivnje, padu školskog uspjeha i interesa za postignuća. Dolazi i do samoozljeđivanja, suicidalnih misli, konzumacije droge i alkohola... Ako prepoznajete neki od ovih simptoma kod vlastitog djeteta (ili na sebi), kaže Gordana Buljan Flander, potražite pomoć. Jer potreba za podrškom stručnjaka nikada - a osobito u ovim neizvjesnim i izazovnim vremenima - nije sramotna.

Linker
06. kolovoz 2022 13:04