Mindfulness ili „usredotočena svjesnost“ ili „pomnost“ - poprilično je izravna riječ koja sugerira da um u potpunosti prati ono što se događa, što radite, kao i prostor u kojem se nalazite. No mindfulness kao praksa je zapravo još i šira od toga. Osim vježbanja pažnje ona nas uči i tome da zastanemo i da uđemo u stanje promatrača i na taj način imamo drugu perspektivu na sebe i na događaje oko sebe.
Čitajte i: Istraživanje pokazalo: Rad od kuće žene dovodi do ruba - u poslovnom i privatnom smislu
Usredotočenost je osnovna ljudska sposobnost da budemo potpuno prisutni, svjesni gdje se nalazimo i što radimo i da ne dopustimo onome što se događa u nama da nas kontrolira. Ona uključuje i prepoznavanje i prihvaćanje misli, osjećaja i senzacija datog trenutka što je osnova za izgradnju svjesnosti sebe.
Bez obzira na to koliko ste se umom udaljili od stvarnosti, usredotočenost, odnosno pažnja je tu da nas vrati u realnost, tamo gdje se doista trenutno nalazimo. Pažnja je sposobnost koju posjeduje svako ljudsko biće, to nije nešto što morate proizvesti, već pažnji morate naučiti pristupiti.
Neki od načina na koje možete vježbati pomnost su
- Meditacija u sjedećem položaju
- Usredotočenost tijekom hodanja, stajanja i kretanja
- Kratke stanke koje ubacujemo u svakodnevni život
- Kombinacija prakse meditacije s drugim aktivnostima, poput joge ili sporta
Pozitivne strane usredotočenosti
Prisutnost za um i tijelo ima izrazito pozitivan utjecaj, a neke od koristi su smanjenje stresa i napetosti te povećanje fokusa.
Meditacija usredotočenja pažnje stvara nam vrijeme u kojem zaustavljamo rasuđivanje i oslobađamo pretjeran rad uma. Ako radimo npr. loving kindness meditaciju, ona nam daje i dodatno iskustvo i pomaže da pristupamo stvarnosti i stvarnom iskustvu s toplinom i dobrotom - prema sebi i drugima.
"Desetljeća znanstvenih istraživanja pokazala su da redovita praksa mindfulnessa donosi poboljšanje osobne dobrobiti i zadovoljstva te pozitivno utječe na naše fizičko i mentalno zdravlje. Primjenom mindfulnessa smanjujemo bol, depresiju, anksioznost, stres i umor. Također povećavamo koncentraciju, otpornost i unutarnji balans, a čak i bolje spavamo", objasnila je life coacherica Ivana Štulić.
Zašto biste trebali "trenirati" usredotočenost uma?
Pažnja nije nešto nepoznato. Svima je poznat osjećaj prisutnosti, a te urođene sposobnosti možemo njegovati jednostavnim praksama koje znanstveno dokazano pomažu nama, a posredno i našim voljenima, prijateljima i susjedima, ali i ljudima s kojima radimo te institucijama i organizacijama utoliko što smo smireniji i svjesniji u odnosima.
Najbolje u vježbanju usredotočenosti je činjenica da se ne trebate truditi promijeniti. Ako postanete redoviti u praksi, možemo reći i da mindfulness izvlači iz vas ono najbolje što se već nalazi u vama.
Mnogi smatraju da ova praksa može pozitivno promijeniti društvo, a evo i zašto:
- Usredotočenost svatko može vježbati. Praksa pažljivosti njeguje univerzalne ljudske osobine i ne zahtijeva od nikoga da promijeni svoja uvjerenja. Svatko može imati koristi i lako je naučiti.
- Usredotočenost je više od puke prakse – to je način življenja. Ova praksa unosi svjesnost i pozornost u sve što radimo i smanjuje nepotreban stres čineći naš život boljim.
- Temelji se na dokazima. Za ovu praksu nije potrebna nikakva vjera niti vjerska uvjerenja – i znanost je dokazala da ovim stanjem uma pozitivno utječemo na zdravlje, sreću, posao i odnose.
- Potiče stvaranje inovacija. Dok se nosimo sa sve većom složenošću i neizvjesnošću života oko nas, pažnja nas može dovesti do učinkovitih i dostupnih odgovora na probleme koji naizgled nemaju rješenje.
- Meditacija započinje i završava u tijelu. Uključuje odvajanje vremena da obratimo pažnju na to gdje se nalazimo i što se događa, a to započinje svjesnošću svog tijela.
Čitajte i: Zašto osjećam toliki umor? Razlozi zbog kojih nas je pandemija fizički iscrpila i kako si pomoći
"Mindfulness je uistinu praksa koja nam može promijeniti život na bolje i može se prakticirati preko tehnika poput svjesnog disanja i meditacije, kao i truditi se uvesti u svakodnevne radnje npr. dok se tuširamo, vozimo i slično. Radi se u osnovi o tome da se trudimo biti sad i ovdje (bez distrakcija i pretjeranog lutanja misli)", objasnila je Ivana Štulić.
"Najlakše se možemo vratiti u sada i ovdje tako da osvijestimo svoja osjetila – ono što vidimo, čujemo, osjećamo na koži i sl. ili tako da prodišemo. Meditacija je pak nešto dulji oblik gdje u tišini ili vođeni glasom osvještavamo svoje tijelo i sadašnji trenutak. Iako postoje različiti oblici i trajanja meditacije, za početak najbitnije je da uopće krenemo s njom pa makar na par minuta, najlakše je sjedeći", dodala je Ivana.
"Što se tiče meditacije kao najpopularnije mindfulness tehnike, preko 40 godina znanstvenih istraživanja s ljudima raznih uzrasta i zdravstvenih uvjeta pokazalo je da meditacija smanjuje stres, anksioznost i depresiju, dok u isto vrijeme diže imunitet, povećava općenitu razinu zdravlja i wellbeinga te omogućava veći utjecaj nad stimulansima koji izazivaju negativne emocije.
Prakticiranjem meditacije također stvaramo nove neuronske puteve u mozgu koji nam omogućuju lakše i bolje odlučivanje, učenje novih znanja i vještina, veću kreativnost, a čak nam i olakšava razumijevanje drugih ljudi i pozitivno utječe na pamćenje.
Meni je osobno meditacija promijenila život. Otkad sam redovita, a već 9 godina meditiram gotovo svakodnevno (rekla bih 90% dana), puno sam mirnija, fokusiranija i zadovoljnija. Mali je to ulog od 15-ak minuta dnevno za toliko benefita. Ništa vas ne košta da probate, a iako u početku možda izgleda teško, da se naučiti s vježbanjem kao i sve druge vještine", kazala je Ivana.