Debljinu je naizgled lako definirati brojkama. Standardna metoda je indeks tjelesne mase (ITM) koji se izračunava tako da se tjelesna težina u kilogramima podijeli s visinom u četvornim metrima. Primjerice, za osobu tešku 82 kg i visoku 1,7 m, ITM = 82/(1,7 x 1,7) = 82/2,89 = 28,3. Prema tom rezultatu, osoba je preuhranjena.
To ne znači da osoba živi s debljinom, ali ima višak kilograma i trebala bi regulirati svoju tjelesnu masu. Naime, ITM je klasificiran u nekoliko stupnjeva uhranjenosti, uključujući normalnu uhranjenost od 20 do 24,9, preuhranjenost od 25 do 29,9 i pretilost ili debljina od 30 naviše.
Još jednostavnije je mjerenje opsega struka - ako je kod žena 80 cm ili veći, a kod muškaraca 94 cm.
Postoje i high-tech metode poput analize sastava tijela pomoću uređaja koji, među ostalim, mogu izmjeriti udio masnog tkiva. Sve se to doima vrlo konkretnim pa bi se moglo pomisliti kako i mršavljenje funkcionira kao jednostavna računica. Štoviše, uvriježeno je mišljenje da je dovoljno smanjiti unos energije putem hrane, a povećati potrošnju energije kroz tjelesnu aktivnost, i prekomjerni kilogrami istopit će se sami od sebe.
Debljina nije osobni izbor
Iz toga proizlazi moderni mit da mršavljenje ponajprije ovisi o snazi volje, odnosno da problem s viškom kilograma znači “slabost karaktera”. No, debljina je vrlo složena kronična bolest ko ju se ne može svesti isključivo u okvire individualne odgovornosti, istaknuto je na panelu “Gloria osobno” posvećenom borbi s prekomjernom tjelesnom težinom.
Pod vodstvom moderatorice Kolar, na panelu su sudjelovali vodeći medicinski stručnjaci: Sanja Musić Milanović, Davor Miličić, Sanja Klobučar Majanović i Dinka Pavičić Baldani.
"Debljinu prati pojačana upalna aktivnost u tijelu, a ona može pogodovati i pojačanom zgrušavanju krvi. Pretile osobe s Covidom-19 imaju stoga veći rizik kardiovaskularnih komplikacija i smrti“. istaknuo je akademik Davor Miličić.
- Parafrazirat ću jedan članak iz znanstvenog časopisa Lancet, u kojem stoji da je debljina normalan odgovor normalnog čovjeka na abnormalne uvjete u kojima živimo. Debljina nije ničiji osobni izbor, nitko sebi ne govori: “Želim imati što više kilograma i problema zbog toga”. Kad bi se rješavanje debljine moglo temeljiti samo na međuodnosu energetskog unosa i potrošnje, lako bismo s time izašli na kraj. No, nije dovoljna sama edukacija, potrebno je stvoriti i okoliš koji omogućuje ljudima da tu edukaciju primjenjuju. Uzmimo za primjer prodajne automate koji su posvuda oko nas, a puni su nezdrave hrane i pića. Zašto umjesto toga ne bismo nudili zdrave namirnice? - istaknula je epidemiologinja prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Nacionalnog programa “Živjeti zdravo”.
- Debljina je problem cijelog društva i svatko bi trebao procijeniti koliko svojim djelovanjem pridonosi nastanku debljine. Primjerice, svakih 10 posto ulaganja u digitalnu tehnologiju dovodi do porasta stope debljine za 1,4 posto - napomenula je prof. dr. sc. Musić Milanović, upozorivši i na druge zabrinjavajuće brojke.
Osobito “iskače” činjenica da u Hrvatskoj čak 35 posto djece i 65 posto odraslih ima višak kilograma, po čemu smo među najgorima u Europi. Procjenjuje se da će se zbog debljine do 2050. očekivano trajanje života u Hrvatskoj smanjiti za tri i pol godine.
Veća smrtnost nego od koronavirusa
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prekomjernu tjelesnu masu ima ukupno više od dvije milijarde ljudi u svijetu. Pandemija debljine pogoršala se otkako su mnogi tijekom koronapandemije više boravili kod kuće, češće posezali za hranom i manje se kretali. Ujedno se pokazalo da je debljina među vodećim rizičnim čimbenicima za lošiji ishod i veću smrtnost od koronavirusa. Dogodila se sindemija - nepovoljno sinergijsko međudjelovanje spomenutih pandemija.
- Debljina je, među ostalim, i kronično upalno stanje koje može prouzročiti oštećenje endotela, unutarnjeg obloga krvnih žila. Uslijed toga povećava se rizik od ateroskleroze i začepljenja krvnih žila, odnosno srčanog i moždanog udara. Debljina je povezana i s poremećajem metabolizma masnoća u krvi, što također pridonosi bržem razvoju ateroskleroze. Dakle, debljina sama po sebi po goduje upalama i pojačanom zgrušavanju krvi, a kad se združi s infekcijom koronavirusom, kod takvih osoba često se razvije teži oblik bolesti covid-19 - objasnio je akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.
Posljedice na reproduktivno zdravlje
O sim toga, prekomjerna tjelesna masa uvelike povećava rizik obolijevanja od vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice, od već spomenutih srčanožilnih bolesti do šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, nekih zloćudnih tumora, mentalnih poremećaja...
Debljina ostavlja posljedice i na reproduktivno zdravlje, ne samo kod žena nego i muškaraca.
- Poznato je da je debljina povezana s poremećajima menstruacijskog ciklusa, učestalijim spontanim pobačajima i komplikacijama u trudnoći poput gestacijskog dijabetesa i hipertenzije te da majke s pretilošću prenose na djecu sklonost debljanju. No, manje se govori o tome da je zbog pretilosti sve učestalija muška neplodnost. Debljina kod muškaraca povezana je s nizom hormonskih poremećaja koji dovode do smanjenja broja i pokretljivosti spermija - upozorila je prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, specijalistica ginekologije i porodništva iz Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.
U raspravama o debljini poteže se i pitanje koliko su za to “odgovorni” geni.
- Debljina nije “klasična” nasljedna bolest, ali neki geni doista utječu na sklonost debljanju. No, posrijedi je mnogo više od bioloških čimbenika, bitno je i to kako se ponašamo te u kakvom okolišu živimo. Nema univerzalnog rješenja, nego je potreban personaliziran plan za svakoga ponaosob. Najbolji rezultati postižu se u suradnji s liječnicima i drugim stručnjacima (psiholozima, nutricionistima, kineziolozima...) jer nije riječ samo o mršavljenju nego o temeljitoj promjeni načina života, od prehrane i tjelesne aktivnosti do spavanja i suočavanja sa stresom - objasnila je endokrinologinja i dijabetologinja prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović iz KBC-a Rijeka.
Dobra je vijest da u borbi s kilogramima i mali pomaci čine razliku - već gubitkom pet posto od ukupne tjelesne mase smanjuje se rizik od drugih kroničnih stanja poput šećerne bolesti, snizuje se krvni tlak, povećava se pokretljivost...
U Hrvatskoj postoje poliklinike i ambulante specijalizirane za liječenje debljine, kao i učinkoviti i sigurni lijekovi za regulaciju tjelesne mase koji, oponašajući prirodne procese u organizmu, poboljšavaju regulaciju gladi i sitosti te smanjuju prekomjernu želju za hranom. A ovo blagdansko razdoblje upravo je idealno vrijeme kada bi trebalo osvijestiti da nam je svima najbolji novogodišnji poklon - zdravlje.
U novom broju Glorije čitajte i ove teme:
DINO GOLEŠ Obiteljska priča novog voditelja Dnevnika
MIRNA MATKOVIĆ Kako sam stvorila megauspješnu platformu za recenziranje kozmetike
GASTRO SPECIJAL Božićni recepti blogera Ana-Marije Bujić * Mile Butorca * Ive Erić * Sandre Rončević
PUTOVANJE: MORANA ZIBAR Čarobni Krakov
FELJTON: KEANU REEVES Sreća nakon godina tuge