I to s minimalno sastojaka!

Nove tehnologije u parfemskoj industriji: Dvojac iz Slovenije stvara mirise modernog doba

Proizvođači već neko vrijeme traže rješenja kako uživati u finim mirisima na društveno odgovoran način - ovo su novi projekti koji iskazuju poštovanje prema okolišu, suprotstavljajući se hiperkonzumerizmu i gomilanju otpada.

Parfemska bočica s umjetnom inteligencijom, pomoću koje sami kreirate miris - ne, nije to samo futuristička vizija nego proizvod koji uskoro stiže na tržište. Mini uređaj za personaliziranu izradu parfema Ninu djelo je istoimenog slovenskog startupa koji je pobudio osobito zanimanje na najvećem svjetskom sajmu potrošačke elektronike CES, održanom početkom ove godine u Las Vegasu. Ninu je mnoge oduševio idejom da u jednoj, dugovječnoj bočici možemo neprestano iznova iskušavati i stvarati najraznovrsnije mirisne kombinacije, i to s minimalnom količinom sastojaka.

Baze za pripravljanje parfema nalaze se u staklenim spremnicima koji se umeću u uređaj te se po potrebi zamjenjuju novima. Spremnici se mogu reciklirati, a mirisne esencije u potpunosti se iskorištavaju zahvaljujući sustavu preciznog doziranja - mogu se kombinirati u raznim omjerima, a pritom već kap ili dvije čini razliku kako bi parfem mirisao posve drukčije.

image

Mini uređaj za personaliziranu izradu parfema Ninu djelo je istoimenog slovenskog startupa

PRESS

"Koristimo minimalnu količinu esencija i ambalaže. Na taj način izbjegava se gomilanje parfema, čemu su mnogi inače skloni jer se brzo zasite jednoga pa kupuju drugi. Naš sustav kreira miris putem mobilne aplikacije koja prati sklonosti korisnika pa stalno možete mijenjati i dorađivati vlastiti recept. Pritom aplikacija javlja kad su zalihe u spremnicima pri kraju, kako biste na vrijeme nabavili nove", objašnjava za Gloriju Marko Matijević koji je zajedno s prijateljem Simonom Mohorovičem pokrenuo startup Ninu.

Dvojica 35-godišnjaka iz Ljubljane dugogodišnji su ljubitelji parfema, a upoznali su se studirajući ekonomiju poduzetništva. Pišući rad o legendarnom slovenskom inovatoru Peteru Florjančiču koji je, među ostalim, 1949. patentirao raspršivač mirisa što su ga ubrzo počeli koristiti slavni brendovi poput Elizabeth Arden, Chanela i Diora - Marko i Simon dobili su inspiraciju da naprave supermodernu inačicu Florjančičeve parfemske pumpice.

"Isprva je to bila samo ideja, jer razvoj proizvoda kakav smo željeli zahtijevao je poprilična ulaganja. Nakon studija počeli smo se baviti ugostiteljstvom, otvorivši danas poznati ljubljanski R&B Café. Nedugo nakon otvaranja dobili smo odličnu ponudu da ga prodamo, a time i mogućnost da zaradimo dovoljno kako bismo se posvetili razvoju pametnog parfema. Nazvali smo ga Ninu po jednome od prvih parfema u povijesti, čija priča seže još u vrijeme Babilona", otkriva Marko, koji je sa Simonom okupio međunarodni tim stručnjaka iz područja dizajna, tehnologije i parfumerstva, a među njima je milanska kuća Moellhausen, čuvena po olfaktornim kreacijama za mnoge svjetske brendove.

Ističu da parfemski spremnici za uređaj Ninu sadrže veganske sastojke najviše kvalitete, dobivene održivim tehnologijama. Održivost je postala vodeći trend u parfemskoj industriji jer sve osvješteniji potrošači ne žele proizvode s kemikalijama štetnima za zdravlje i okoliš. Pritom mnogi paze da ne sadrže ni sastojke životinjskog podrijetla. Oni se, doduše, u većini parfema već otprije nadomještaju sintetskim inačicama, ali to pak znači da takva sintetika nije poželjna u parfemima koji se predstavljaju kao “prirodni”. Stoga je takav način kreiranja mirisa veliki izazov, jer izbor biljnih sastojaka nije toliko širok kao izbor umjetnih spojeva. Pritom treba paziti da biljne sirovine budu održive, odnosno da budu uzgojene ne samo bez kemikalija nego i bez prekomjernog iscrpljivanja tla i zaliha vode.

image

Camille Goutal je nasljednica čuvene francuske parfemske kuće Goutal, koja je s parfumerkom Isabelle Doyen pokrenula brend Voyages Imaginaires.

PRIVATNI ALBUM

Čitajte i: Još jedna zanimljiva inovacija u svijetu mirisa: Stiže parfem na bazi - zraka

"Upravo je u tome čar: svesti kreaciju samo na ono elementarno. Naše mirisne palete reducirane su do ekstrema, ali zato svaka u potpunosti dolazi do izražaja", kaže Camille Goutal, nasljednica čuvene francuske parfemske kuće Goutal, koja je 2020. s parfumerkom Isabelle Doyen pokrenula brend Voyages Imaginaires. Mirisi nadahnuti stvarnim i zamišljenim putovanjima promiču posvemašnju prirodnost, uključujući to da su upakirani u biorazgradiv celofan, a i naljepnice na bočicama prirodnog su podrijetla. Ujedno su naljepnice zgodan vizualni trik, jer s njihove unutarnje strane otisnuti su prizori što ih je snimila Camille, koja je i profesionalna fotografkinja. Tako se, gledajući parfemsku bočicu sa stražnje strane, u njoj otkrivaju neočekivani “krajolici”. Osim poštovanja prema prirodi, održivost znači i poštovanje prema ljudima, počevši od fair trade načela pravedne trgovine.

U tome se posebno ističu parfemi Sana Jardin koji su već nedugo nakon lansiranja 2017. postali svjetski hit. Osnivačica brenda Amy Christiansen Si-Ahmed bivša je socijalna radnica i humanitarka koja je više od dva desetljeća radila u organizacijama za pomoć siromašnima.

image

Amy je pokrenula projekt u sklopu kojeg žene uče kako izrađivati i prodavati cvjetne vodice i ostale mirisne proizvode

PRIVATNI ALBUM

Čitajte i: Molekularna parfumerija: Kemijski spojevi vrtoglavo dobrih mirisa novi su ‘must have‘ u kozmetičkoj torbici

"Odrasla sam putujući svijetom sa svojom bakom koja je bila aktivistica za ženska prava, a kasnije sam i sama krenula njezinim stopama i na putovanjima se zaljubila u egzotične mirise. Dugo sam razmišljala kako spojiti želju da imam vlastiti parfemski brend sa željom da pritom i dalje promičem društvenu odgovornost", kaže Amy, koja se putujući zaljubila u Maroko, gdje je naposljetku ostvarila svoj san o fair trade proizvodnji mirisa. U Maroku se masovno uzgajaju cvjetovi naranče, ruže i jasmina na kojima se temelje svi Amyni parfemi. Plantaže se nalaze u ruralnim područjima gdje žene većinom nemaju prilike za obrazovanje i zapošljavanje. Samo dvaput godišnje, u razdobljima cvatnje, mogu raditi kao beračice cvijeća.

U želji da im omogući da imaju veće prihode i budu samostalnije, Amy je pokrenula projekt u sklopu kojeg žene uče kako izrađivati i prodavati cvjetne vodice, mirisne svijeće, maske za lice i druge proizvode prema upcycling načelu uporabe biootpada preostalog uslijed prerade cvijeća.

Samo od destilacije narančinih cvjetova u mirisna ulja svake se godine odbaci 900 tona nusproizvoda - a to je visokokvalitetna sirovina koja se i dalje može koristiti.

Upravo zahvaljujući tom “otpadu” marokanske beračice sada mogu dodatno zaraditi, objašnjava Amy. Amerikanka koja živi na relaciji New York - London, gdje je sjedište brenda Sana Jardin, ističe da joj je cilj promijeniti način kako doživljavamo i koristimo parfeme, kako bi i oni postali sastavni dio trenda osviještene kupnje čija je svrha dublja od pukog uživanja u proizvodima. Spomenuti upcycling sve je prisutniji i kod drugih proizvođača parfema, pa možda preraste u općeprihvaćen trend učinkovitog zbrinjavanja golemih količina biootpada što u svijetu preostane u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, a mogao bi se dalje koristiti u industriji ljepote.

image

Parfemi Sana Jardin su nedugo nakon lansiranja 2017. postali svjetski hit

PRESS

Čitajte i: Afrodizijaci u bočici: Mirisne note u ovih pet parfema povezane su s umijećem zavođenja

Štoviše, pojavio se i posve nov način dobivanja parfemskih sastojaka reciklažom ugljičnog diok­sida iz atmosfere. Temelji se na tehnologiji “hva­­tanja” CO2 iz zraka u posebnim postrojenjima gdje se taj plin prerađuje za komercijalnu uporabu, od gaziranja pića do izrade raznih materijala. Može se, među ostalim, preraditi i u etanol, ključan sastojak u proizvodnji mirisa. Beauty konglomerat Coty, koji posjeduje niz parfemskih brendova, među kojima su Marc Jacobs, Gucci i Davidoff, objavio je da uskoro započinje s proizvodnjom parfema na bazi CO2 “uhvaćenog” iz zraka. Pobornici takve uporabe ugljičnog dioksida smatraju da bi se na taj način smanjivala njegova količina te bi se on mogao iznova reciklirati umjesto da se nekontrolirano nakuplja u atmosferi i potiče klimatske promjene.

Linker
22. rujan 2022 10:05