Debljina je jedan od najvećih problema javnog zdravstva u 21. stoljeću, a povodom Svjetskog dana debljine koji se obilježava 4. ožujka. Sanja Musić Milanović savjetuje kako težinu održati na zdravoj razini.
Kao voditeljica projekta "Živjeti zdravo" Hrvatskog zavoda za javno zdrvstvo naglašava da su uzroci debljine različiti i mnogo kompleksniji od loših prehrambenih navika i neredovite tjelesne aktivnosti te da debljina nije isključivo osobna odgovornost. Na povećanu tjelesnu težinu utječu mnogobrojni čimbenici iz okoliša, a kao i u drugim zemljama EU, ni Hrvatska nije imuna na društveno-gospodarske nejednakosti.
"Debljina je sasvim logičan odgovor na trenutne društvene uvjete. Zdravi izbori često nisu i lakši izbori, pa je potrebno raditi na stvaranju okruženja u kojem je jednostavnije napraviti zdrav izbor i usvojiti zdrave navike“, kazala je doc.dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.med., spec. epidemiologije.
Debljina je kronična bolest koju na globalnoj razini ima ga 650 milijuna odraslih osoba, a stanje u Hrvatskoj je također alarmantno, prema posljednjim rezultatima Europske zdravstvene ankete (EHIS), u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.
Svaki treći osmogodišnjak ima problem
Prva dama je objasnila da su prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za nastanak pet vodećih kroničnih bolesti - kardiovaskularne bolesti, šećerne bolest tipa 2, kronične opstruktivne plućne bolesti, nekih tumora te mentalnih poremećaja.
Nedavna analiza OECD-a pokazala je da se u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa može povezati s padom očekivanog trajanja života od čak tri i pol godine, što nas smješta u sam vrh zemalja OECD-a.
Iz HZJZ-a posebno naglašavaju da se debljina javlja u sve ranijoj životnoj dobi što nosi dugoročne i ozbiljne posljedice za zdravlje djece. Svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom, podaci su iz 2015.
Treba mijenjati uvjete
Trideset posto škola uključenih u ovo istraživanje nema školsku kuhinju kao dio školske infrastrukture, a njih 9,1 posto ima automate s prehrambenim proizvodima, iako oni ne nude nutritivno bogatu hranu, već uglavnom slatke i slane grickalice bogate rafiniranim šećerima, transmasnim kiselinama i većim količinama kuhinjske soli. Također, velik broj škola u Hrvatskoj nema sportsku dvoranu pa time ni osnovne uvjete za redovitu tjelesnu aktivnost.
"Kroz Nacionalni program "Živjeti zdravo" želimo pozitivno djelovati na zdravlje populacije mijenjajući uvjete u našoj okolini. Nastojimo u školama ostvariti poticajne uvjete za razvoj zdravih životnih navika, osigurati mogućnosti za svakodnevnu tjelesnu aktivnost i provođenje vremena u parkovima, olakšati odabir zdravih namirnica i potaknuti tvrtke da promiču zdrave životne odabire svojih djelatnika", zaključila je doc.dr.sc. Sanja Musić Milanović i istaknula kako je za rješenje problema debljine potreban multidisciplinaran pristup.