Novo neugodno iznenađenje za Vladimira Putina stiže sa sjevera, a priredile su mu ga dvije odrješite Nordijke. U Stockholmu sastale su se finska premijerka Sanna Marin i švedska predsjednica vlade Magdalena Andersson te najavile da njihove miroljubljive države, koje su se tradicionalno držale izvan vojnih saveza, namjeravaju ući u NATO. Potaknuo ih je na to zvjerski rat u Ukrajini, koji je cijeli svijet gurnuo u najveću sigurnosnu krizu od Drugog svjetskog rata.
Sanna Marin ne voli odgađati teške odluke i kaže da će se Finci već za nekoliko tjedana, a svakako prije ljetnog solsticija, definitivno izjasniti žele li u NATO. Osobno smatra da nakon ruske agresije na Ukrajinu nemaju drugog izbora, ali želi oko tog važnog pitanja postići konsenzus. Donedavno su Finci, koji s nemilim susjedom dijele granicu dugačku 1300 kilometara, mislili da je im politika nemiješanja najbolje jamstvo mira, no sad ih već 68 posto podržava pristupanje NATO paktu. Švedska je tijekom Drugog svjetskog rata bila neutralna, već više od 200 godina nije ratovala, ali je razaranje Ukrajine i njih primoralo da biraju strane.
Odlučne političarke
Magdalena Andersson nije precizirala kad će Švedska zatražiti člansku iskaznicu NATO-a, no smatra da je to nužnost koja se u sadašnjim okolnostima ne može izbjeći. "Ne vidim smisla odlagati taj proces", kaže premijerka Andersson, itekako svjesna što slijedi. Dok švedski i finski parlamentarci budu vagali treba li ući u zapadni vojni savez, Rusi će im ometati komunikacijske sustave, hakirati internet, povređivati zračni prostor i sve jače zveckati oružjem, čak i nuklearnim.
"Ako Švedska i Finska uđu u NATO, morat ćemo ozbiljno ojačati naše kopnene snage i protuzračnu obranu, rasporediti znatne pomorske snage u vodama Finskog zaljeva. U tom slučaju ne može više biti govora o tome da Baltik ima status regije bez nuklearnog oružja; ravnoteža se mora uspostaviti", zaprijetio je šef ruskog vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev.
Ni od Sanne Marin niti od Magdalene Andersson nitko nije očekivao da će za svog mandata morati donositi povijesne i sudbonosne odluke. Socijaldemokratkinja Marin najmlađa je premijerka u povijesti finskog parlamentarizma. Na čelu vlade je od prosinca 2019., a prethodno je bila ministrica prometa. O drastala je u gradu Pirkkali, i to u prilično skromnim uvjetima.
Trnovit put
Njezina majka djetinjstvo je provela u sirotištu. Sannu je dobila u braku s alkoholičarem od kojeg se razvela kad je njihovom djetetu bilo pet godina. Kćer je podizala sa svojom novom partnericom. Sanna se uvijek deklarirala kao dijete iz obitelji duginih boja. Studirala je uz rad: nije se usudila dizati studentski kredit u strahu da ga neće moći vratiti. Radeći kao pekarska pomoćnica, blagajnica i prodavačica, završila je 2017. studij administrativnih znanosti na sveučilištu u gradu Tampere, gdje je i počela svoju političku karijeru. Udala se prije dvije godine za Markusa Räikkönena, koji je svojedobno bio velika zvijezda finskog nogometa, a danas je uspješan poslovni čovjek.
Finska premijerka i njezin suprug imaju četverogodišnju kćer Emmu. Kad je postala premijerka, politički prioriteti vegetarijanke Sanne Marin bili su borba za socijalnu jednakost i protiv klimatskih promjena; ni pomišljala nije da bi svoju zemlju uvodila u NATO.
Čitajte i: Bivša luksemburška princeza ekskluzivno za Gloriju o razvodu i novom biznisu
Bivša sportašica
Ni ekonomistica Magdalena Andersson, prva u povijesti žena na čelu švedske vlade, nije mogla znati da će joj politika Vladimira Putina zagorčati mandat i preokrenuti prioritete. Premijerka je od studenoga prošle godine, kad je najvažnije bilo izglasati proračun i boriti se protiv covida. Obožava boraviti u prirodi, kao i njezin suprug Richard Friberg, profesor na Stockholm School of Economics, s kojim ima dvoje odrasle djece.
U slobodno vrijeme vole ploviti kajakom po stockholmskom arhipelagu, verati se po brdima, kampirati, šetati šumom i roštiljati. U mladosti je Magdalena osvajala zlatne medalje na plivačkim natjecanjima, a postupno je postala i šampionka švedske Socijaldemokratske stranke, u koju se učlanila sa samo 16 godina. Sada je na putu da svoju zemlju učlani u NATO savez, po čemu će je vjerojatno i najviše pamtiti.
Koliko god Putin prijetio, Magdalenu Andersson nije lako zastrašiti. Kad nešto naumi, ne odustaje, zbog čega je dobila nadimak Buldožer. I voli slušati heavy metal, posebice armenijsko-američki bend System of a Down. “Branite svoju zemlju” naziv je jedne od njihovih istaknutijih pjesama; upravo su to švedska i finska premijerka čvrsto odlučile na sastanku u Stockholmu.