Visok postotak odraslih osoba rođenih 1995. godine i kasnije nema dovoljno znanja o pravilnoj zaštiti od sunca.
Brončani ten i dalje se smatra privlačnim i lijepim, no posljedice preplanulosti nisu nimalo lijepe. O njima (opekline, preuranjeno starenje kože, povećan rizik za rak kože) doista se mnogo govori i piše, pa je lako pomisliti kako su opasnosti izlaganja suncu svima poznate. No, nedavna studija Američke dermatološke akademije (American Academy of Dermatology, AAD) pokazuje da baš i nije tako.
U zabludi
Studija provedena na više od tisuću odraslih osoba otkrila je da odrasli pripadnici generacije Z (obuhvaća rođene od 1995. do 2011. godine) nemaju dovoljno znanja o pravilnoj zaštiti od sunca i nisu dovoljno svjesni štetnih učinaka sunčanja. Prema rezultatima, mnogi od njih nisu uopće znali da je sunčanje štetno – 38 posto mislilo je kako je sunčanje sigurno sve dok koža ne izgori.
Nadalje, njih 60 posto potamnilo je na suncu prošle godine, dok 27 posto ima dojam kako tzv. osnovna boja (prvo tamnjenje u sezoni) smanjuje rizik od razvoja raka kože. No, kao što je poznato, sigurnog tamnjenja na suncu nema – dobivanje boje reakcija je kože na ozljede koje su joj nanijele UV zrake. Iste te zrake odgovorne su i za trajna oštećenja kože koja mogu dovesti do preuranjenog starenja i povišenog rizika za pojavu raka kože.
Najviše od SPF-a
Ipak, unatoč mogućim opasnostima, ne trebamo se potpuno skloniti sa sunca – ono utječe na naše cirkadijane ritmove (tj. cikluse u tijelu koji traju oko 24 sata), sudjeluje u stvaranju vitamina D, pruža ugodu i pozitivno djeluje na naše mentalno zdravlje – ali moramo se potruditi dobiti najviše od našeg proizvoda sa SPF-om. Trebali bismo ga nositi na svim otkrivenim dijelovima kože, pa i na onima pokrivenima ako odjeća ne štiti od UV zračenja i ako smo dugo na otvorenome; zaštitu valja obnavljati svaka dva sata, pa i češće ako smo plivali, tuširali se ili se jako oznojili; trebamo se zaštititi i ako sjedimo uz prozor, jer UVA zrake (one koje izazivaju dugotrajnu štetu na koži) mogu proći kroz staklo; uz to, treba nanositi dovoljne količine kreme, što većina ljudi ne čini – obično se kaže da je za cijelo tijelo dovoljno oko 30 mililitara kreme, odnosno koliko stane u čašu za žesticu.
Nisu znali
Zanimljivo je kako su generaciji koja se ne odvaja od pametnih telefona u tako visokom postotku promaknule informacije o štetnosti sunčanja, što se vidjelo i po odgovorima na neka druga pitanja o zaštiti od sunca. Primjerice, 54 posto ispitanika smatralo je kako SPF 30 pruža dvostruko veću zaštitu nego SPF 15; 49 posto nije znalo da mogu izgorjeti ako je dan oblačan; 39 posto mislilo je da se viši SPF može nanositi rjeđe nego niži; 37 posto nije znalo da UV zrake mogu prodirati kroz odjeću; 30 posto nije znalo da sjena štiti od UV zračenja; 23 posto nije znalo da zaštitu od sunca trebaju obnavljati svaka dva sata kada su vani.