- Znam da se neki ljudi vole vraćati svojim dnevnicima i prisjećati događaja iz prošlosti kada dođu u određene godine, ali ja nisam pisao dnevnik. No, zato imam pjesme, stotine njih, za koje sam shvatio da služe istoj svrsi. A te pjesme protežu se kroz cijeli moj život - objasnio je Paul McCartney zašto je odabrao 154 djela iz svoje pjesmarice kako bi opisao svoj život.
No, što se još novog može doznati o glazbeniku koji je još prije 30. rođendana pokorio svijet s grupom The Beatles? Vlasnik je 18 Grammy nagrada, dvaput je uvršten u Kuću slavnih rock’n’rolla (1988. kao član The Beatlesa te 1999. kao solo izvođač), britanska ga je kraljica 1997. proglasila vitezom, a vrijednost njegovog imetka procjenjuje se na milijardu eura. O njemu su napisane knjige, novinari su ga ispitivali o najsitnijim detaljima iz njegovog života, a čak i ono što nije htio da se dozna isplivalo je na svjetlo dana zahvaljujući ne toliko lojalnim suradnicima i prijateljima. Ipak, ništa od toga ne može zamijeniti vlastita sjećanja glazbenog genijalca.
- Razmišljajući o pjesmama koje sam napisao tijekom karijere shvatio sam da su moji roditelji, Jim i Mary McCartney, bili izvorna inspiracija za puno toga što sam stvorio. Mama je bila pokretačka snaga naše obitelji, ona nas je u svemu podupirala. Tata je obožavao igrati se riječima, žonglirao je s njima i često bi nas iznenadio izrekama koje su ponekad bile besmislene, ponekad funkcionalne, ali uvijek poetične. Primjerice, kad bi se rukovao s vama, ispružio bi ruku i rekao: “Stavi je ovdje ako teži tonu” - opisao je McCartney rani odgoj koji ga je oblikovao u jednog od najpoznatijih pjesnika pop-kulture.
Bogata duhom, obitelj McCartney oskudijevala je materijalnim dobrima. Rođen 18. lipnja 1942. u Liverpoolu, James Paul McCartney odrastao je u radničkoj obitelji skromnih mogućnosti, a roditeljski ga je dom dijelom nadahnuo za stihove pjesme “Love Me Do”, u kojem, primjerice, spominje blagovaonicu i živicu u vrtu. Njegov otac James bio je samouki glazbenik, svirao je trubu i glasovir u raznim sastavima prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a majka Mary bila je medicinska sestra. Neimaština ipak nije skidala osmijeh s lica mladoga Paula. Učinila je to obiteljska tragedija, kada je kao 14-godišnjak ostao bez majke koja je oboljela od plućne embolije nakon operacije raka dojke. Preminula je 31. listopada 1956., ostavivši za sobom neutješnog supruga i dvojicu prestrašenih sinova - Paula i dvije godine mlađeg Michaela.
Srećom, obitelj irskih korijena imala je brojne bliske članove koji su si međusobno pomagali. Kako je Mary bila jedina u obitelji sa stalnim prihodom, bilo je to izuzetno važno zbog financijske stabilnosti, ali i brige za dečke u nježnim adolescentskim godinama. Odrastao u duhu zajedništva, McCartney nikada nije zaboravio što je obitelj napravila za njega. Nakon što se obogatio, pobrinuo se da njegov otac, tete i ostatak obitelji nikada financijski ne oskudijevaju.
Vjerojatno je taj osjećaj zajedništva bio bitan i da se vrlo brzo uklopi u svoju novu, glazbeničku obitelj. Ključni datum je 6. srpnja 1957., kada je Paul došao na druženje mladih u lokalnoj crkvi sv. Petra u Wooltonu, u predgrađu Liverpoola. Tamo ga je zajednički prijatelj Ivan Vaughn upoznao s dvije godine starijim Johnom Lennonom, pomalo bahatim i agresivnim mladićem koji je već imao svoj bend The Quarrymen. Iako su bili karakterno različiti, jednako su voljeli rock’n’roll. Spojila ih je ljubav prema Little Richardu i Elvisu Presleyju, a kako je Paul već svirao trubu, gitaru i pomalo pogađao tipke na klaviru, John ga je pozvao da mu se priključi u grupi. Njihovo prijateljstvo McCartney je opisao u pjesmi “Penny Lane”.
Uskoro nerazdvojnom dvojcu iduće se godine pridružio Paulov prijatelj, tada 15-godišnji George Harrison. Tri godine stariji John smatrao ga je klincem, još nedovoljno doraslim da se priključi bendu, no zahvaljujući Paulovom nagovaranju i dvije audicije, na kraju je ipak popustio i dopustio da George bude njihov novi gitarist. Prijatelji s kojima je Lennon imao The Quarrymen uskoro su otišli svojim putem, a trojici liverpulskih mladića, koji su svi svirali gitare, ubrzo se priključio basist Stuart Sutcliffe. Svirali su kad god su mogli, a uz brojne promjene bubnjara, često su mijenjali i ime. Prvo su bili Johnny and the Moondogs, zatim su po uzoru na Buddyja Hollyja i njegove The Crickets postali Beatals, što su vrlo brzo zamijenili s The Silver Beetles. Kada su se konačno, uoči odlaska na višemjesečnu gažu u Hamburgu, odlučili na jednostavnije, skraćeno ime The Beatles, pridružio im se i bubnjar Pete Best.
Daleko od očiju obitelji i prijatelja, The Beatles su od dječaka postali muškarci. Mamurni dani i burne noći u hamburškim klubovima pomogli su ne samo da ih oblikuju kao ljude već i da stvore prepoznatljiv zvuk pun energije. Intenzivni mjeseci ispunjeni alkoholom, djevojkama i rock’n’rollom donijeli su i žrtve. Sutcliffe je napustio bend kako bi se posvetio studiju umjetnosti, a mjesto bas gitarista nevoljko je preuzeo McCartney.
- Osamsto sati u studiju za probe - jednom je šaljivo opisao Paul njihove hamburške dane, svjestan da su u Njemačkoj imali pravo na sve moguće pogreške, i glazbene i životne.
Nakon povratka u Liverpool, gdje su se sva četvorica liječila od veneričnih bolesti zarađenih u Hamburgu, The Beatles su bili spremni za novi početak. Svirkama u klubu The Cavern privukli su pažnju menadžera Briana Epsteina, čiji je jedan od prvih poteza bio da otpusti Besta, koji se na studijskom snimanju pokazao kao nepouzdan bubnjar, i na njegovo mjesto dovede kompetentnijeg Ringa Starra. Tako je stvorena “fantastična četvorka”, koja je svojom glazbom i stavom uskoro osvojila svijet.
Uspjeh je bio brz i silovit. Već je prvi album “Please Please Me”, objavljen 1963., dospio na prvo mjesto najprodavanijih ploča, utisnuvši put u fenomen kasnije nazvan beatlemanija. Tisuće i tisuće vrištećih tinejdžerica diljem svijeta nestrpljivo su čekale njihove pjesme.
“Yesterday”, “Eleanor Rigby” i “Love Me Do” samo su neke od McCartneyjevih pjesama kojima je ojačavao slavu The Beatlesa, a njegova suradnja s Lennonom još se smatra jednim od najplodonosnijih partnerstava u povijesti pop-glazbe. No, iza zvjezdane glazbene karijere skrivao se jednako intrigantan privatni život.
Nakon povratka iz Hamburga njegova zaručnica Dot Rhone ostala je u drugom stanju, a dvojbu oko toga je li spreman postati tata, koju su potpirivali i njegovi prijatelji govoreći mu da ništa ne može uništiti rock karijeru kao dječja kolica, razriješila je majka priroda. Dot je imala spontani pobačaj i njihova se veza raspala.
Sljedeća njegova velika ljubav bila je četiri godine mlađa Jane Asher, kći aristokratkinje i uglednog psihijatra, koju je upoznao 1963. Ljubav prema njoj opjevao je u pjesmama “And I Love Her” i “I Want To Hold Your Hand”. Obitelj Asher stanovala je u prostranoj kući u elitnom dijelu Londona, kamo se McCartney uskoro doselio. Nakon što je 1965. postao milijunaš, glazbenik je, dijelom i kako bi impresionirao Janeine roditelje, kupio kuću za sebe i zaručnicu, no svadbena zvona preduhitrio je njegov nemirni duh. Iskušenja su ipak bila prevelika pa se Paul sve češće s nepoznatim obožavateljicama prisjećao “hamburških slasti”. Pokoje švrljanje na turneji Jane je još mogla oprostiti, ali kada ga je nakon povratka s putovanja zatekla u njihovom krevetu s Amerikankom Francie Schwartz - ljubavi je došao kraj.
Čitajte i: Obožavana kolumnistica Glorije: ‘Ljubav svakome, pin nikome!‘ - fascinantan život Žuži Jelinek
Osjećaj srama što ne može biti vjeran djevojci koju voli nije ga dugo držao. U njegov je život 1967. silovito ušla nova ljubav, vjerojatno i najveća u životu, Linda Louise Eastman. Godinu dana starija Amerikanka odrasla je u imućnoj obitelji, a iza sebe je već imala propali brak i četverogodišnju kćer Heather. Na društvenoj sceni o njoj se govorilo kao izrazito ambicioznoj osobi, koja je put do slave zacrtala tako da osvoji slavnoga supruga, no Paulu to nije smetalo.
- Zaljubio sam se u Lindu na prvi pogled kada sam je ugledao u klubu Bag O’Nails u Sohou. Razmišljao sam kako joj prići, a kad sam vidio da odlazi, shvatio sam da mi je to posljednja prilika. Nisam bio originalan, rekao sam: “Ja sam Paul. Kako se zoveš?” Mislim da me prepoznala - opisao je prvi susret s budućom suprugom.
Čitajte i: Životna priča legende! Obilježila ga je tragedija iz koje ga je izvukla žena kojoj je vjeran i danas
Mnogi su negodovali zbog te veze, pogotovo ogorčene obožavateljice, no Paul je bio nepokolebljiv. Obasipao ju je skupocjenim darovima i pred svima predstavljao kao “ženu svojeg života”. Da doista i misli tako pokazao je 12. ožujka 1969. odvevši je pred matičara u općinskom uredu u Londonu. Ujedno je i legalno posvojio njezinu kćer Heather, a sretni par je 28. kolovoza 1969. dobio prvo dijete, kćer Mary, danas fotografkinju. Ni to nije otupilo oštrice gnjevnih obožavateljica, koje su smatrale da Paul pripada samo njima.
Situaciju nije poboljšala ni činjenica da su se tih dana The Beatles polagano raspadali. Još 1967. preminuo je Epstein, koji ih je jedini znao zauzdati, a McCartney i Lennon sve su se više udaljavali. Njihovi i glazbeni i privatni životi krenuli su u različitim smjerovima.
- Osobne različitosti, poslovne različitosti, glazbene različitosti, ali prije svega jer želim provoditi vrijeme sa svojom obitelji - obznanio je 10. travnja 1970. McCartney razloge zbog kojih definitivno napušta The Beatles.
Da je potpuno posvećen obitelji pokazao je iste godine osnovavši grupu The Wings, u kojoj je Linda svirala klavijature i pjevala. Obitelj se 1971. i proširila, sretni par dobio je još jednu kćer, Stellu, danas etabliranu modnu dizajnericu. Dok su obožavatelji negodovali, njegova je životna sreća rasla i nije posustajao u iskazivanju ljubavi prema Lindi.
- Ona je prava žena. Kada se pojavila u mojem životu, shvatio sam da su sve prije nje bile samo djevojčice - govorio je zaljubljeni Paul.
Pritisak medija i obožavatelja stvarao je kod njega sve veći strah da bi netko mogao nauditi njegovoj obitelji. Zbog toga su sve više počeli izbivati iz Londona, a nakon što su 1977. dobili sina Jamesa, danas glazbenika, mir su pronašli izolirani u Škotskoj i Arizoni.
Idila je prekinuta 1995., kada je Linda pod pazuhom napipala kvržicu za koju se ubrzo doznalo da je uznapredovali stadij raka dojke. Svi njegovi milijuni, najbolji liječnici i najsuvremenije metode liječenja nisu pomogli. Linda je preminula u zoru 16. travnja 1998. na njihovom ranču u Arizoni. Prema ranijem dogovoru, kremirana je dan poslije, a Paul je s djecom njezin pepeo prosuo po imanju High Park u Škotskoj.
- Nakon Lindine smrti konzumirao sam drogu. Jednom sam je vidio reinkarniranu u vjevericu - godinama kasnije priznao je McCartney, koji se jako teško nosio s odlaskom voljene supruge.
Tada nije ni slutio da mu uskoro slijede jako lijepi trenuci, koji će se pretvoriti u neke od najgorih mjeseci njegovog života. Sve je počelo 1999. kada je na dodjeli nagrade za humanitarne aktivnosti upoznao 31-godišnju Heather Anne Mills, humanitarnu aktivisticu i bivšu manekenku kojoj je početkom devedesetih nakon prometne nesreći amputirano stopalo i dio potkoljenice lijeve noge.
- Ona me dignula iz mrtvih - govorio je opet zaljubljeni Paul. Tabloidi i obožavatelji su pak opet vrištali da je naletio na “sponzorušu”. On u to nije htio vjerovati i u lipnju 2002. vjenčao se s njom u dvorcu Leslie u Irskoj, a godinu dana kasnije dobili su kćer Beatrice Milly. No, unatoč tome njihova je ljubav ubrzo počela propadati.
Brakorazvodni postupak, započet 2006., bio je pun niskih udaraca. “Stari napušeni seronja”, komplimentima je častila Heather bivšega supruga, dok joj je on odgovarao da je “razmažena krava”. Naravno, najžešća se bitka vodila oko novca, a iako je tražila čak 16 milijuna funti kako bi zadržala način života na koji je naviknuta, humanitarka se na kraju morala 2008., kada su konačno razvedeni, zadovoljiti nešto nižim iznosom.
Čitajte i: Životna priča Willa Smitha: Od nesretnog djetinjstva do najintrigantnijeg braka u Hollywoodu
Gorko iskustvo ipak nije izbrisalo njegovu vjeru u ljubav. Potpuni mir konačno je pronašao sa ženom koja je u njegov život ušla ne tražeći ni slavu ni novac. Američka poslovna žena Nancy Shevell, koju je opisao u pjesmi “My Valentine” - 18 godina mlađa nasljednica velikog prijevozničkog biznisa, potkraj 2011. postala je njegova treća supruga. Vjenčali su se u londonskoj gradskoj vijećnici pred tridesetak uzvanika. U govoru na domjenku nakon zavjeta prisjetio se pak i svoje prve supruge Linde, ali odmah je i zapjevao “Let It Be”, pjesmu s kojom je Nancy zavodio na njihovom prvom ljetovanju.
- Ponekad mi je teško izreći riječi poput “volim te”, ali ona zna da mi je sve. Sretan sam što sam je pronašao - rekao je o svojoj supruzi McCartney, a i deset godina kasnije njihova je bračna sreća neiskvarena.
Na pragu 80. rođendana, čini se da je Paul McCartney sretniji nego ikada. Uz voljenu suprugu, petero djece i osmero unučadi opušteno i dalje sklada na oduševljenje obožavatelja. Njegov prošlogodišnji album “McCartney III” bez problema je došao na vrh top-ljestvice najprodavanijih, a interes koji je pobudio knjigom “Stihovi”, ali i istoimenom opsežnom izložbom u londonskom muzeju British Library te dokumentarnim serijalom “Get Back” Petera Jacksona, o posljednjim danima The Beatlesa, samo su potvrda njegova golemog utjecaja na pop-kulturu.