UNSPLASH
Stručnjaci upozoravaju:

‘Kućni porođaj nije za svaku ženu, a svakako bi trebale znati i da primalja i doula nisu isto‘

Nedavna tragedija u Ivancu u kojoj je porođaj kod kuće završio kobno po dijete, iznova je potaknula raspravu kad će se našim primaljama dozvoliti da obavljaju porođaje izvan rodilišta. Dosadašnja praksa, prema kojoj rodilje traže pomoć babica iz inozemstva, ili doula, kao u nesretnom slučaju u Ivancu, nikome ne ide na ruku. O ovom osjetljivom i važnom problemu razgovarali smo s predstavnicima svih uključenih strana, a svoje iskustvo porođaja kod kuće s nama je podijelila i poznata zagrebačka gastroblogerica Jelena Iva Nikolić.

Nedavna tragedija u Ivancu u kojoj je porođaj kod kuće završio kobno po dijete, iznova je potaknula raspravu kad će se našim primaljama dozvoliti da obavljaju porođaje izvan rodilišta. Dosadašnja praksa, prema kojoj rodilje traže pomoć babica iz inozemstva, ili doula, kao u nesretnom slučaju u Ivancu, nikome ne ide na ruku. O ovom osjetljivom i važnom problemu razgovarali smo s predstavnicima svih uključenih strana, a svoje iskustvo porođaja kod kuće s nama je podijelila i poznata zagrebačka gastroblogerica Jelena Iva Nikolić.

Porođaji kod kuće u Hrvatskoj su legalni, no ne i zakonski regulirani. Što to konkretno znači? Najkraće rečeno, žene imaju pravo izbora da dijete na svijet donesu u vlastitom domu, međutim nema ih tko poroditi. U nekim europskim zemljama koje njeguju tradiciju porođaja kod kuće, taj posao obavljaju primalje, no njima je, pak, u Hrvatskoj zakonom zabranjena samostalna praksa porađanja. Strašno iskustvo majke iz Ivanca nije jedini razlog zbog kojeg ovaj problem treba riješiti čim prije. Zadnjih petnaestak godina svjedoci smo da su u Hrvatskoj porođaji izvan rodilišta stalna pojava, a zanimljiv je i podatak istraživanja Udruge Roda i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na temu dostupnosti zdravstvene skrbi žena tijekom pandemije COVID-19, prema kojem je u 2020. porastao interes za porođajem kod kuće.


Struka nije protiv

- Porođaj kod kuće nije nikakva novost u svijetu, kao ni kod nas. I u Hrvatskoj su žene prije sto godina rađale kod kuće. No, zbog visokog maternalnog i perinatalnog mortaliteta otvorena su rodilišta, educirale su se primalje i liječnici što je rezultiralo značajnim smanjenjem smrtnih slučajeva, kako majki tako i novorođenčadi. Zahvaljujući dobroj antenatalnoj zaštiti, opremljenim rodilištima, educiranim ginekolozima, opstetričarima te primaljama i neonatolozima, posljednjih petnaest godina Hrvatska je među zemljama u svijetu s najnižim maternalnim i perinatalnim mortalitetom. Posljednje tri godine u RH nije umrla niti jedna žena zbog komplikacija tijekom trudnoće, ali i porođaja te babinja - ističe Marina Ivanišević, zagrebačka specijalistica ginekologije i opstetricije te dopredsjednica Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu (HDPM).

image
Marina Ivanišević, dopredsjednica Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu.
RANKO SUVAR/CROPIX

Prema njezinim riječima, HDPM s Hrvatskim društvom za ginekologiju i opstetriciju, koja je druga krovna institucija u ovoj grani medicine, nije protiv porođaja kod kuće. No, njihovi su članovi mišljenja da ga treba zakonski omogućiti i regulirati Ministarstvo zdravstva RH kako bi se predvidjele i prevenirale sve situacije koje bi mogle ugroziti zdravlje i život majke i novorođenčeta.

Dr. Ivanišević napominje i da je siva zona pojam niskorizičnih trudnica - koje jedine smiju roditi kod kuće.

- I kod niskorizičnih trudnica postoji opasnost od nastanka po život ozbiljnih komplikacija za majku i dijete tijekom porođaja kao što su: prijevremeno odljuštenje posteljice (abrupcija posteljice), ispala pupkovina i ugroženost ploda. Obilno krvarenje nakon porođaja zahtijeva hitnu bolničku intervenciju radi spašavanja života rodilje. Zbog svega navedenog, porođaj kod kuće implementira dobru organizaciju, odnosno mogućnost hitnog i stručnog transporta rodilje i novorođenčeta do bolnice - tumači Marina Ivanišević, dodajući da se i u Europi mijenja stav prema porodima kod kuće. U Nizozemskoj, koja je vodeća po ovom pitanju, posljednjih nekoliko godina praksa kućnih porođaja pala je za 30 posto te se danas tek četvrtina tamošnjih trudnica odlučuje roditi kod kuće.

- Sa smanjenjem broja porođaja kod kuće smanjio se i perinatalni mortalitet u Nizozemskoj, ali je još uvijek oko tri puta viši nego u Hrvatskoj i u drugim europskim zemljama. Statistički podaci ukazuju na to da se u Nizozemskoj oko 50 posto žena koje se odluče roditi kod kuće, tijekom porođaja hitno transportiraju u bolnička rodilišta - komentira dr. Ivanišević.


Pravimo se da ta praksa kod nas ne postoji

Hrvatska komora primalja koja se već godinama bori da se kod nas zakonski regulira porođaj kod kuće, poziva se na dobra iskustva hrvatskih rodilja te činjenicu da se svugdje u svijetu na ovaj korak uglavnom odlučuju žene s višim stupnjem obrazovanja i životnog standarda.

image
Erika Spirić, predsjednica Vijeća Hrvatske komore primalja.
GORAN MEHKEK/CROPIX

- Kućni porođaj nije sigurna opcija za svaku ženu, ali onima koje ipak žele roditi doma treba pružiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Pod tim mislimo na prvostupnice primaljstva koje su educirane za vođenje porođaja kod kuće, a njih je u ovom trenutku u Hrvatskoj tristotinjak. S time što zatvaramo oči i pretvaramo se da takva praksa u nas ne postoji nismo ništa postigli. Ne moramo izmišljati "toplu vodu". Naime, nedavno je u Sloveniji donesen akt koji govori o kućnim porođajima, a koji bi samo dijelom trebalo prilagoditi hrvatskim uvjetima - tvrdi predsjednica Vijeća Hrvatske komore primalja Erika Spirić.

Iako se sve strane slažu da porođaj kod kuće treba zakonski regulirati, rješenje još nije na vidiku. Hrvatske trudnice koje dijete na svijet žele donijeti kod kuće, do daljnjega se mogu jedino oslanjati na pomoć primalja iz inozemstva. Kako to izgleda u praksi, ispričala nam je zagrebačka stilistica hrane i home made chefica Jelena Iva Nikolić. Ova 44-godišnjakinja, inače kći pokojne političarke Dorice Nikolić, majka je dvogodišnjeg sinčića Fenixa Kiaana kojeg je rodila u svom zagrebačkom domu. Jelena naglašava da je njezina trudnoća od prvog do zadnjeg dana bila uredna, a sina je rodila u 42. godini.


Osobno iskustvo porođaja kod kuće

- Svaka žena ima pravo na porođaj kakav želi, a moj primjer je dokaz da je porođaj kod kuće ne samo najljepši način da svoje dijete donesete na svijet, nego i siguran. Zahvaljujući stručnosti moje primalje sve je prošlo bez ikakvog stresa i komplikacija - započinje svoju priču Jelena, čiji je porođaj vodila primalja iz Graza. U trenutku kad je rodila sina s njima su u kući bili i Jelenin partner te doula iz Zagreba koja je primalji bila desna ruka.

- Porođaj (aktivni) je trajao svega tri i pol, četiri sata. Potencijalni problem s pupčanom vrpcom koji je moja primalja primijetila nakon prvih par trudova, riješila je manualno, bez ikakvog pomagala. Ni tada, a ni tijekom cijelog procesa rađanja nisam trpjela jake bolove - prepričava Jelena. Napominje da je njezin porođaj obavljen u skladu sa svim zdravstvenim propisima: primalja je na CTG uređaju pratila otkucaje srca bebe, a pri ruci je imala infuziju te pribor za šivanje. Dakako, obje su u svakom trenutku bile spremne i za odlazak u rodilište, u slučaju da nešto pođe po zlu.

image
Jelena Iva Nikolić na dan porođaja kod kuće sa suprugom Gaganom Vishwakarmom, sinom i Brankom Mrzić Jagatić, doulom, članicom Udruge Rode.
FACEBOOK

- Primalja bi ženu trebala pripremiti za sve moguće scenarije. Moja je mene vodila od prvog dana trudnoće tako da sam točno znala što me čeka, uključujući i eventualne izvanredne situacije koje ona, kao babica certificirana za kućne porođaje, može predvidjeti prije nego uopće krenu. Stoga nisam ni bila u panici kad sam večer prije porođaja dobila lagane trudove, iako je moja primalja iz Graza doputovala tek iduće jutro. Bila sam toliko mirna i sigurna da će sve proći bez problema da smo prvo zajedno doručkovale - smije se Jelena, koja je uvjerena kako bi njezin porođaj bio daleko stresniji da je bila u rodilištu. I to ne samo za nju, nego i za njezinog sinčića koji je izrastao u zdravog, razigranog i zadovoljnog dječaka.

- Za majku i dijete nema prirodnijeg okruženja od vlastitog doma. Ja sam ta tri, četiri sata šetala po kući, slušala glazbu, plesala, okupala se, doula me izmasirala. Kad sam bila gladna i žedna - jela sam i pila, a nisam morala prolaziti klistiranje. Fenixa sam rodila iz tri truda, samostalno, čučeći. Uz mene su bile primalja, duola i moj partner koji je prvi primio bebu. Koliko je porođaj bio lagan, najbolje govori to što sam rodila potpuno prirodno, bez rezanja, iako je Fenix bio dugačak 52 centimetra, a težio je 3 i pol kilograma - prisjetila se Jelena.


Uvjerena da je to bio najbolji izbor

Činjenica da je to iskustvo mogla odmah podijeliti i sa svojim najbližima, za nju je, kaže nam, neprocjenjivo, jer joj je majka već bila teško bolesna.

- Porođaj nije samo fizičko, nego i spiritualno iskustvo, nešto mnogo veće od sviju nas. Kad se žena odluči na porođaj u rodilištu, na neki se način odriče te unutrašnje goleme moći koja se prirodno aktivira tijekom porođaja. Mi smo žene drugačija bića i postoji razlog zašto je baš nama dana privilegija da na svijet donesemo jedan novi život. Divan je osjećaj kad vas u tim trenucima otac vašeg djeteta gleda kao boginju jer ste sposobni za tako nešto veliko. A ne trebam ni reći koliko su moji roditelji bili ushićeni što su svog unučića u ruke primili svega četrdesetak minuta od poroda - ispričala nam je Jelena, koja je nakon vlastitog iskustva još uvjerenija da je porođaj kod kuće najbolji izbor. Ženama koje razmišljaju o takvom porođaju, pak, savjetuje da se o svemu detaljno raspitaju već u prvim danima začeća. Ona je, kaže, odmah znala da želi roditi kod kuće, a kod izbora babice najvažnije joj je bilo iskustvo. Njezina primalja Ursula Walch na ovaj je način porodila više od 4 tisuće žena te je autorica stručne knjige ''Born at home'' (Rođeni kod kuće).

- Vrlo je važno da žena ima neograničeno povjerenje u svoje tijelo i u svoju primalju - mišljenja je Jelena Iva Nikolić.

Važno je informirati se

Važnost informiranja o porođaj naglašava i poznata splitska babica Bosiljka Bulović iza koje je 30 godina rada u patronaži, a od 2000. vodi i svoj klub za trudnice Beba Eva. Do sada je za porođaj pripremila više od 7 tisuća trudnica među kojima su i neke poznate Splićanke - od životne trenerice Ane Bučević, preko HRT-ove novinarke Regine Vuković, pa sve do Ivane Antić, supruge TBF-ovca Saše Antića. Primalja Bulović velika je zagovornica prirodnog porođaja, a podržava i porođaje kod kuće.

- Ako porođaj obavlja stručna osoba, a trudnoća je niskorizična, sigurnost za rodilju i dijete jednaka je kao i u rodilištu. Štoviše, stope medicinskih intervencija i operativnog dovršenja porođaja, kao što su vakuum i carski rez, znatno su manji kod kuće nego u bolnicama - smatra Bosiljka Bulović, koja s većinom njezinih klijentica kod kuće "odradi" prve trudove te ih osobno i doprati do rodilišta. Prema njezinom iskustvu, 80 posto žena može roditi kod kuće i to prirodnim putem.

- Ako se u 34. tjednu trudnoće pokaže da je sve u redu, rodilja više ne bi trebala imati dilema oko porođaja kod kuće. Mojim klijenticama savjetujem da u tom periodu naprave 4D snimku ultrazvuka na kojoj se sa sigurnošću može ustanoviti je li pupčana vrpca omotana oko nekog dijela bebe i je li kraća od pola metra što može biti problem kod porođaja - tumači Bosiljka Bulović.

Na kraju zaključuje i kako je prirodni porođaj najbezbolniji pa nema za posljedicu fizičke i psihičke traume.

Važno je regulirati porođaj kod kuće

Sve naše sugovornice oštro osuđuju vođenje porođaja u kući od strane osoba koje nisu zdravstveni djelatnici. Nakon tragedije u Ivancu Hrvatska komora primalja još je jednom javno apelirala na promptno reguliranje porođaja u kući u našoj zemlji kako bi se spriječili ovakvi događaji. Erika Spirić kaže da je vrlo važno i razlučiti tko su to primalje, a tko doule. Doule, naime, nisu stručne osobe te za razliku od primalja rodiljama pri porođaju mogu pružiti tek prijateljsku i moralnu potporu.

Linker
15. studeni 2024 21:11